Golda Meir – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2+) (robot Dodaje: my:ဂိုလ်ဒါမယ်ယာ
Autobot (razgovor | doprinos)
m +infobox biografija
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Golda_Meir_03265u.jpg|250px|right]]
[[Datoteka:Golda_Meir_03265u.jpg|desno|250px]]


'''Golda Meir''', rođena kao '''Golda Mabovitz''' ([[3.5.]] [[1898]]. - [[8.12.]] [[1978]].) je izraelska političarka i državnica, najpoznatija kao jedan od osnivača Države [[Izrael]] te jedna od prvih žena u historiji koja je imala titulu premijera.
'''Golda Meir''', rođena kao '''Golda Mabovitz''' ([[3.5.]] [[1898]]. - [[8.12.]] [[1978]].) je izraelska političarka i državnica, najpoznatija kao jedan od osnivača Države [[Izrael]] te jedna od prvih žena u historiji koja je imala titulu premijera.

Verzija na datum 18 april 2012 u 20:45

Golda Meir, rođena kao Golda Mabovitz (3.5. 1898. - 8.12. 1978.) je izraelska političarka i državnica, najpoznatija kao jedan od osnivača Države Izrael te jedna od prvih žena u historiji koja je imala titulu premijera.

Rodila se u židovskoj familiji u carskoj Rusiji. Godine 1906. je emigrirala u SAD gdje se priključila cionističkom pokretu. Godine 1921. je emigrirala u Palestinu, koja je tada bila britanski mandat. Priključila se kibucu Histadrut, koji je s vremenom postao svojevrsna preteča izraelske države.

Godine 1948. bila je među potpisnicima Deklaracije o ustanovljenju Države Izrael. Bila je prvi ambasador Izraela u SSSR-u, a poslije je držala niz važnih ministarskih funkcija u vladi nove države. Nakon što se godine 1965. povukla iz vlade, vodila je Laburističku stranku. Godine 1969., nakon smrti Levija Ashkola, imenovana je za premijera.

Njen mandat je započeo u razdoblju kada je Izrael nakon trijumfa u šestodnevnom ratu bio na vrhuncu samopouzdanja. No, unutarnje nesuglasice u njenom kabinetu su umalo dovele do nestanka Izraela u Yom Kippur ratu godine 1973. Golda Meir je u tom razdoblju zbog svoje nepopustljivosti, posebno u odnosu na palestinsko pitanje, stekla titulu "Željezna ledi". Podnijela je ostavku godine 1974.

Šablon:Link FA Šablon:Link FA