Lim (rijeka) – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 15: | Red 15: | ||
* Jovan Đ. Marković (1990): ''Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije''; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6 |
* Jovan Đ. Marković (1990): ''Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije''; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6 |
||
[[Category: |
[[Category:Geografija Crne Gore]] |
||
[[Category: |
[[Category:Geografija Albanije]] |
||
[[Category: |
[[Category:Geografija Srbije]] |
||
[[Category: |
[[Category:Geografija Bosne i Hercegovine]] |
||
[[Category: |
[[Category:Geografija Republike Srpske]] |
||
[[bs:Lim]] |
[[bs:Lim]] |
Verzija na datum 16 juni 2007 u 13:21
Lim predstavlja najveću pritoku Drine. Gornji deo sliva pripada Republici Crnoj Gori, dok srednji i donji deo sliva pripadaju delom Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini (Republika Srpska). Slivna porvšina Lima iznosi 5 785 km2 (od čega 115 km2 pripada Albaniji). Značajnije pritoke Lima su: Zlorečica, Šekularska, Ljuboviđa, Lješnica, Bjelopoljska Bistrica, Mileševka, Bistrica i njegova najveća pritoka, Uvac.
Lim izvire u predelu Maglića (2 141 mnJm), protiče kroz najseverniji deo Albanije, potom ponovo kroz Srbiju pod imenom Grnčar. Spajanjem reka Grnčar i Vruje, koja izvire ispod Prokletija, nastaje reka Ljuča koja utiče u Plavsko jezero. Pod svojim imenom Lim ističe iz Plavskog jezera i teče pored Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Prijepolja i Priboja. Dug je 197 km. Geološki sastav limske doline je raznovrstan i čine ga stene različite starosti. Celim svojim tokom Lim teče kroz klisure i kotline, zavisno od sastava terena. U području krečnjaka doline su uske sa visokim dolinskim stranama, a u ostalim delovima su proširene. Kotline su najšire u gornjem delu toka, oko 20 m, a dubina preko 2 m, pri čemu su brzine male. Idući nizvodno, doline bivaju sve uže, a na kraju prelaze u klisuru. Lim naizmenično teče kroz klisure i kotline: iz Plavsko-gusinjske kotline ulazi u klisuru Sutjesku, potom u Beransku kotlinu i Tivransku klisuru. Potom prolazi kroz Bjelopoljsku kotlinu i Dobrakovačku klisuru koja prelazi u kanjon dubok do 550 m i dugačak 11 km, Brodarevsku kotlinu i dalje kroz dolinu duboku do 530 m, koja je ka Prijepolju sve plića i sve blažih strana. Pošto napusti Prijepoljsko polje i prođe pored grada, Lim ulazi u duboku klisuru sa manjim kotlinastim proširenjima, a posle ušća Uvca ulazi u dolinu koja nizvodno postaje sve dublja i na 5 km od ušća prelazi u kanjon dubok do 530 m.
Širina i dubina reke su duž toka promenljive: kod Bijelog Polja širina je 45 m, a dubina 2 m; kod Prijepolja je širina 60 m, a dubina do 2 m. Na nekoliko mesta u kanjonima, širina reke je samo 3 m. U donjem delu sliva, neposredno iza Prijepolja, formirano je akumulaciono jeze¬ro zapremine oko 44 miliona m3 za potrebe hidroelektrane Potpeć. Na desnoj obali jeze¬ra, kod mesta Bistrica, izgrađena je istoimena elektrana, derivacionog tipa, koja koristi akumulaciju Radoinja, dok joj jezero Potpeć služi kao kompenzacioni bazen.
Nizvodno od ušća Uvca reka Lim se u velikim krivinama spušta do doline Drine i kod mesta Međeđa uliva u Drinu. Na ušću u Drinu širok je 90 m, a dubina mu dostiže do 5 m.
Literatura
- Mala Prosvetina Enciklopedija, Third edition (1985); Prosveta; ISBN 86-07-00001-2
- Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6