Jevrejski jezici – razlika između verzija
Red 26: | Red 26: | ||
<!--Other languages--> |
<!--Other languages--> |
||
[[ |
[[an:Luengas chodigas]] |
||
[[ar:لغات يهودية]] |
|||
[[af:Hebreeus]] |
|||
[[ |
[[br:Yezhoù yuzev]] |
||
[[de:Jüdische Sprachen]] |
|||
[[am:ዕብራይስጥ]] |
|||
[[ |
[[en:Jewish languages]] |
||
[[ |
[[es:Lenguas judías]] |
||
[[ |
[[eu:Judu-hizkuntzak]] |
||
[[ |
[[fi:Juutalaiskielet]] |
||
[[ |
[[fr:Langues juives]] |
||
[[he:שפות יהודיות]] |
|||
[[frp:Hèbrèo]] |
|||
[[ |
[[it:Lingue giudaiche]] |
||
[[ |
[[ja:ユダヤ諸語]] |
||
[[ |
[[ko:유대어]] |
||
[[ |
[[lad:Linguas djudias]] |
||
[[ms:Bahasa |
[[ms:Bahasa-bahasa Yahudi]] |
||
[[ |
[[no:Jødiske språk]] |
||
[[pl:Języki żydowskie]] |
|||
[[zh-min-nan:Hi-pek-lâi-gí]] |
|||
[[ |
[[pt:Línguas judaicas]] |
||
[[ru:Еврейские языки]] |
|||
[[ba:Йәһүд теле]] |
|||
[[ |
[[sk:Židovské jazyky]] |
||
[[th:ภาษาของชาวยิว]] |
|||
[[be-x-old:Іўрыт]] |
|||
[[tr:Musevi dilleri]] |
|||
[[bn:হিব্রু ভাষা]] |
|||
[[yi:רשימה:יידישע שפראכן]] |
|||
[[bar:Hebräisch]] |
|||
[[bs:Hebrejski jezik]] |
|||
[[br:Hebraeg]] |
|||
[[ca:Hebreu]] |
|||
[[ceb:Inebreo]] |
|||
[[co:Lingua ebraica]] |
|||
[[cy:Hebraeg]] |
|||
[[cv:Иврит]] |
|||
[[cs:Hebrejština]] |
|||
[[da:Hebraisk (sprog)]] |
|||
[[de:Hebräische Sprache]] |
|||
[[dsb:Hebrejšćina]] |
|||
[[et:Heebrea keel]] |
|||
[[el:Εβραϊκή γλώσσα]] |
|||
[[en:Hebrew language]] |
|||
[[es:Idioma hebreo]] |
|||
[[eo:Hebrea lingvo]] |
|||
[[ext:Luenga ebrea]] |
|||
[[eu:Hebreera]] |
|||
[[fa:زبان عبری]] |
|||
[[hif:Hebrew bhasa]] |
|||
[[fo:Hebraiskt mál]] |
|||
[[fr:Hébreu]] |
|||
[[fy:Hebrieusk]] |
|||
[[fur:Lenghe ebraiche]] |
|||
[[ga:An Eabhrais]] |
|||
[[gd:Eabhra]] |
|||
[[gl:Lingua hebrea]] |
|||
[[gan:希伯來語]] |
|||
[[hak:Hî-pak-lói-ngî]] |
|||
[[xal:Ивритин келн]] |
|||
[[he:עברית]] |
|||
[[hi:इब्रानी भाषा]] |
|||
[[hsb:Hebrejšćina]] |
|||
[[hr:Hebrejski jezik]] |
|||
[[hy:Եբրայերեն]] |
|||
[[io:Hebrea linguo]] |
|||
[[ilo:Pagsasao a Hebréo]] |
|||
[[ia:Lingua hebree]] |
|||
[[zu:IsiHebheru]] |
|||
[[is:Hebreska]] |
|||
[[it:Lingua ebraica]] |
|||
[[ja:ヘブライ語]] |
|||
[[ka:ებრაული ენა]] |
|||
[[kl:Hebraimiutut]] |
|||
[[pam:Hebrew amanu]] |
|||
[[csb:Hebrejsczi jãzëk]] |
|||
[[kk:Иврит тілі]] |
|||
[[kw:Ebrow]] |
|||
[[ky:Жөөт тили]] |
|||
[[sw:Kiebrania]] |
|||
[[kn:ಇವ್ರಿತ್]] |
|||
[[ko:히브리어]] |
|||
[[kv:Иврит]] |
|||
[[ku:Zimanê îbranî]] |
|||
[[lad:Lingua ebrea]] |
|||
[[la:Lingua Hebraica]] |
|||
[[lv:Ivrits]] |
|||
[[lez:Чувуд чӀал]] |
|||
[[lt:Hebrajų kalba]] |
|||
[[lij:Lengua ebraica]] |
|||
[[li:Hebreeuws]] |
|||
[[ln:Liébeleo]] |
|||
[[hu:Héber nyelv]] |
|||
[[mk:Хебрејски јазик]] |
|||
[[ml:എബ്രായ ഭാഷ]] |
|||
[[mdf:Евреень кяль]] |
|||
[[mn:Еврей хэл]] |
|||
[[mr:हिब्रू भाषा]] |
|||
[[my:ဟီဘရူးဘာသာ]] |
|||
[[nl:Hebreeuws]] |
|||
[[new:हिब्रू भाषा]] |
|||
[[ce:Źúgtiyn mott]] |
|||
[[pih:Hiibruu]] |
|||
[[no:Hebraisk]] |
|||
[[nn:Hebraisk]] |
|||
[[oc:Ebrieu]] |
|||
[[uz:Ivrit]] |
|||
[[koi:Еврей кыв]] |
|||
[[pms:Lenga ebréa antica]] |
|||
[[nds:Hebrääsche Spraak]] |
|||
[[pnb:عبرانی]] |
|||
[[pl:Język hebrajski]] |
|||
[[pt:Língua hebraica]] |
|||
[[crh:İbrani tili]] |
|||
[[ksh:Hebräisch (Sprooch)]] |
|||
[[ro:Limba ebraică]] |
|||
[[qu:Iwriyu simi]] |
|||
[[ru:Иврит]] |
|||
[[rue:Гебрейскый язык]] |
|||
[[sah:Дьэбэриэй тыла]] |
|||
[[sco:Ebreu]] |
|||
[[sq:Gjuha hebraike]] |
|||
[[scn:Lingua abbràica]] |
|||
[[simple:Hebrew language]] |
|||
[[sk:Hebrejčina]] |
|||
[[sl:Hebrejščina]] |
|||
[[cu:Єврєискъ ѩꙁꙑкъ]] |
|||
[[so:Af-Hebrow]] |
|||
[[ckb:زمانی عیبری]] |
|||
[[fi:Heprea]] |
|||
[[sv:Hebreiska]] |
|||
[[ta:எபிரேய மொழி]] |
|||
[[tl:Wikang Ebreo]] |
|||
[[kab:Taɛebrit]] |
|||
[[th:ภาษาฮีบรู]] |
|||
[[vi:Tiếng Hebrew]] |
|||
[[tg:Забони ибрӣ]] |
|||
[[tr:İbranice]] |
|||
[[uk:Іврит]] |
|||
[[ug:ئىبرانى تىلى]] |
|||
[[war:Hinebreyo]] |
|||
[[xmf:ებრაული ნინა]] |
|||
[[yi:העברעיש]] |
|||
[[yo:Èdè Hébérù]] |
|||
[[diq:İbranki]] |
|||
[[zh:希伯来语]] |
|||
[[zh-yue:希伯來話]] |
|||
[[bat-smg:Hebraju kalba]] |
Verzija na datum 16 april 2012 u 11:48
Jevrejski jezici označavaju grupu jezika i dijalekata koji su se razvili u raznim jevrejskim zajednicama širom svijeta, a najviše u Evropi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Africi. Najuobičajeniji način njihovog nastanka bilo je posuđivanje hebrejskih riječi fraza - korištenih za izražavanje specifično jevrejskih koncepata - u lokalne govore. Često su se pisali hebrejskim slovima, uključujući blokove koji se koriste u današnjem hebrejskom i raši pismu. Zbog međusobne izloiranosti mnogih jevrejskih zajednica, mnogi jevrejski jezici su zadržali rječnik i lingvističke strukture davno nakon što su one nestale u jezicima od koji su originalno nastali. Najrašireniji od svih jevrejskih jezika razvijenih u dijaspori je jidiš, koji se među Jevrejima govorio više nego ijedan drugi jezik u historiji; Ladino, jezik sefardskih Jevreja koji je u upotrebi bio preko pet vijekova; i judeo-arapska grupa jezika kojom se preko jednog milenijuma govorilo u arapskim zemljama.
Hebrejski je liturgijski jezik judaizma (odnosno leshon ha-kodesh, "sveti jezik"), odnosno jezik na kome su napisani jevrejski sveti spisi (Tanakh), te svakodnevni govor Jevreja kroz vijekova. Do 5. vijeka pne. se hebrejskom kao svakodnevni govor u Judeji pridružio srodni aramejski jezik.[1] Do 3. vijeka pne. Jevreji u dijaspori su počeli govoriti grčki.ž
Hebrejski je kao svakodnevni govor obnovio Eliezer ben Yehuda nakon svog dolaska u Palestinu 1881. Suvremeni hebrejski je danas službeni jezik Države Izrael. Nije se koristio kao maternji jezik od tanajskh vremena[1], tj. od 200. n.e. Preko šesnaest vijekova hebrejski se koristio gotovo isključivo kao liturgijski jezik, odnosno kao jezik kojim je pisana većina judaističkih knjiga, dok se svakodnevno hebrejski govorilo samo na Sabat.[2] Vijekova su Jevreji umjesto hebrejskog govorili dijalekte jezika oblasti u koje su se doselili, često razvijajući zasebne dijalekte ili stvarajući nove jezike. Jidiš je judeo-germanski jezik koga su razvili Aškenazi koji su migrirali u Centralnu Evropu, a Ladino, također poznat kao Judezmo i Muestra Spanyol, judeo-španski jezik su razvili Sefardi koji su živjeli na Iberijskom poluotoku. Zbog mnogih faktora, uključujući Holokaust nad evropskim Jevrejima, jevrejski egzodus iz arapskih zemalja i masovnu emigraciju jevrejskih zajednica iz drugih zemalja, drevni i zasebni jezici jevrejskih zajednica, uključujući judeo-gruzijski, judeo-arapski, judeo-berberski, krimčakski, Judeo-Malayalam i mnogi drugi su izašli iz upotrebe.
Tri najraširenija jezika među današnjim Jevrejima su engleski, suvremeni hebrejski i ruski. Uz njih se koriste i neki romanski jezici kao francuski i španski.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Grintz, Jehoshua M. "Hebrew as the Spoken and Written Language in the Last Days of the Second Temple." Journal of Biblical Literature. March, 1960.
- ↑ Parfitt, T. V. "The Use of Hebrew in Palestine 1800–1822." Journal of Semitic Studies , 1972.
Eksterni linkovi
- Jewish Language Research Website from Jewish-languages.org
- The Lily Center for Jewish Languages and Literatures at Harvard University
- WW2 propaganda leaflets: A website about airdropped, shelled or rocket fired propaganda leaflets. Allied propaganda leaflet for Moroccan Jews in Judeo-Arabic language.
- Jewish languages dying out
- Jewish Languages of Europe
- Hebrew (Jewish) languages: Ivrit, Yiddish