Falklandi – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m kategorija
m popravak linkova i nekih netočnosti
Red 14: Red 14:
|najveći_grad = glavni_grad
|najveći_grad = glavni_grad
|etničke_grupoe = [[Britanci]], [[Skandinavija|Skandinavci]], [[Čileanci]]<ref>[http://www.visitorfalklands.com/content/view/38/26/ visitorfalklands: People]</ref>
|etničke_grupoe = [[Britanci]], [[Skandinavija|Skandinavci]], [[Čileanci]]<ref>[http://www.visitorfalklands.com/content/view/38/26/ visitorfalklands: People]</ref>
|vlast_tip = [[Britanska prekomorska teritorija]]
|vlast_tip = [[Britanski prekomorski teritoriji]]
|vođa_titula1 = Državni poglavar
|vođa_titula1 = Državni poglavar
|vođa_ime1 = [[Elizabeth II od Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljica Elizabeta II]]
|vođa_ime1 = [[Elizabeth II od Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljica Elizabeta II]]
|vođa_titula2 = [[Guverner Falklandskih Otoka|Guverner]]
|vođa_titula2 = [[Guverner]]
|vođa_ime2 = [[Nigel Haywood]]
|vođa_ime2 = [[Nigel Haywood]]
|vođa_titula3 = [[Glavni direktor Falklandskih Otoka|Glavni direktor]]
|vođa_titula3 = Glavni direktor
|vođa_ime3 = [[Tim Thorogood]]<ref>{{cite press release |title=Falkland Islands Government appoints new Chief Executive |publisher=Falkland Islands Government |date = 30. 08. 2007. |url=http://www.falklands.gov.fk/news-2007.php |accessdate = 29. 10. 2007.}}</ref>
|vođa_ime3 = [[Tim Thorogood]]<ref>{{cite web |title=Falkland Islands Government appoints new Chief Executive |publisher=Falkland Islands Government |date = 30. 08. 2007. |url=http://www.falklands.gov.fk/news-2007.php |accessdate = 29. 10. 2007.}}</ref>
|površina_rang = 162.
|površina_rang = 162.
|površina_magnituda = 1 E10
|površina_magnituda = 1 E10
|površina_km2 = 12.200
|površina_km2 = 12 200
|površina_sq_mi = 4.700 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|površina_sq_mi = 4 700 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|postotak_voda = 0
|postotak_voda = 0
|stanovništvo_proc = 3.140<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/fk.html Falkland Islands], ''The World Factbook'', CIA. Accessed 14 April 2009.</ref>
|stanovništvo_proc = 3 140<ref name=cia>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/fk.html Falkland Islands], ''The World Factbook'', CIA. Accessed 14 April 2009.</ref>
|stanovništvo_proc_rang = 217.
|stanovništvo_proc_rang = 217.
|stanovništvo_proc_godina = jul 2008.
|stanovništvo_proc_godina = jul 2008.
Red 35: Red 35:
|stanovništvo_gustina_rang = 240.
|stanovništvo_gustina_rang = 240.
|GDP_PPP = 75 mil. $
|GDP_PPP = 75 mil. $
|GDP_PPP_rang = 223.
|GDP_PPP_rang = 223
|GDP_PPP_godina = 2005
|GDP_PPP_godina = 2005
|GDP_PPP_per_capita = 25.000 $ (proc. 2002)
|GDP_PPP_per_capita = 25 000 $ (proc. 2002)
|GDP_PPP_per_capita_rang = ''nerangirani''
|GDP_PPP_per_capita_rang = ''nerangirani''
|suverenitet_tip = [[Britanska prekomorska teritorija]]
|suverenitet_tip = [[Britanski prekomorski teritoriji]]
|uspostava_događaj1 = Dan oslobođenja
|uspostava_događaj1 = Dan oslobođenja
|uspostava_datum1 = 14. jun 1982.
|uspostava_datum1 = 14. jun 1982.
Red 57: Red 57:
|fusnote = <sup>1</sup> Fiksirana na [[Funta sterlinga|funtu sterlinga (GBP)]].
|fusnote = <sup>1</sup> Fiksirana na [[Funta sterlinga|funtu sterlinga (GBP)]].
}}
}}
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|300px|right|<center>[[Katedrala]] Christchurch u [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanleyu]]]]
'''Falklandski Otoci''' (ili '''Malvinski Otoci''') je [[arhipelag]] u [[Atlantik|Južnom Atlantiku]] koji se sastoji od dva velika otoka - [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] i [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]], te oko 200 manjih otoka. <ref name=brit/>Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. [[Argentina]] tvrdi da pripadaju njoj.


Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Argentina]] i [[Velika Britanija]] svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. Ali je od [[1833]]. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza [[Royal Navy|Britanske kraljevske mornarice]], kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj [[Njemačka|njemačke]] [[Kriegsmarine]] da godine [[1914]]. napadne Falklande doveo je do [[Bitka kod Falklandskih otoka|Bitke kod Malvinskih otoka]] - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|210px|right| Christchurch Cathedral, Stanley]]
'''Falklandski Otoci''' (ili '''Malvinski Otoci''') je [[arhipelag]] u [[Atlantik|Južnom Atlantiku]] koji se sastoji od dva velika otoka - [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] i [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]], te većeg broja manjih otoka. Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. [[Argentina]] tvrdi da pripadaju njoj. [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]], najveći i [[glavni grad]], nalazi se na Istočnom Falklandu.

Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Argentina]] i [[Velika Britanija]] svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. No, od godine [[1833]]. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza [[Royal Navy|Britanske kraljevske mornarice]], kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj [[Njemačka|njemačke]] [[Kriegsmarine]] da godine [[1914]]. napadne Falklande doveo je do [[Bitka kod Falklandskih otoka|Bitke kod Malvinskih otoka]] - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].


Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem [[1960e|1960-ih]] su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u [[20. vijek]]u strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine [[1982]]. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada [[Margaret Thatcher]] je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do [[Falklandski rat]] koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.
Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem [[1960e|1960-ih]] su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u [[20. vijek]]u strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine [[1982]]. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada [[Margaret Thatcher]] je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do [[Falklandski rat]] koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.


== Karakteristike ==
== Karakteristike ==
Najveći i jedini grad na cijelom arhipelagu je [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]] koji je i [[glavni grad]], on se nalazi na najvećem otoku Istočnom Falklandu.
Glavni grad je [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]] (Port Stanley) (2000 st.). Na otocima živi oko 2500 stanovnika. Geološki, pripadaju [[Patagonija|Patagoniji]], pokrajini u [[Argentina|Argentini]]. Temperatura varira između 3-{°C}- i 8-{°C}- godišnje. Gajenje ovaca i prerada vune je glavno i najvažnije zanimanje. Vlast je u rukama [[guverner]]a, koga bira Parlament Velike Britanije.
Na svim otocima arhipelaga živi 3 140 <ref name=cia/> stanovnika. Geološki, pripadaju [[Patagonija|Patagoniji]], pokrajini u [[Argentina|Argentini]]. Temperatura varira između 3-{°C}- i 8-{°C}- godišnje. Uzgoj [[Ovce|ovaca]] i prerada vune na velikim otočkim farmama uz nešto ribarstva i turizma u novije vrijeme su najvažnije privredne grane. Vlast je u rukama [[guverner]]a, koga bira Parlament Velike Britanije, on upravlja i sa 1 390 km udaljenim otocima [[Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich]]. <ref name=brit/>


[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|275px|right|Istočni Falkland]]
[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|275px|left|Tipični camp na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]]]]


== Historija ==
== Historija ==
Oko tog tko je prvi doplovio do Falklandskih otoka i danas postoje kontraverze, po nekim indicijama to su bili [[Patagonija|patagonijski]] indijanci, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova, niti jasnih materijalnih dokaza jer su otoci bili nenaseljeni sve do dolaska prvih evropskih istraživača.
[[1592]]. [[Džon Dejvi]] je prvi istraživač koji je doplovio do [[arhipelag]]a. [[1600]]. godine, [[Sebald van Vert]], [[Holandija|holandski pomorac]], prilikom posete otocima, nadenuo im je svoje ime ''Sebald ostrva''. [[1764]]. Istočni otok naselili su [[Francuzi]], a Zapadni [[Britanci]].
Prvi pomorac, za kog se pouzdano zna iz pisanih izvora da je doplovio do [[arhipelag]]a [[1600]]. godine bio je [[Holanđani|holanđanin]] - [[Sebald de Weert]] po kom su se otoci sve do [[19. vijek]]a i zvali '''Sebeldov arhipelag'''. [[Velika Britanija|Britanski]] pomorac [[John Strong]] je skrenuvši s rute doplovio do [[Falklandski kanal|Falklandskog kanala]], on se [[29. januar]]a [[1690]]. usidrio i iskrcao pored [[Port Howard]]a. <ref name=his>{{cite web

| url =http://www.aveguema.org.ar/historimalving.htm
[[1770]]. [[Španjolska]] je od Francuske kupila arhipelag, da bi ih četiri godine kasnije napustili britanski doseljenici. [[1816]]. Argentina okupira teritoriju, [[1820]]. proglašava suverenitet nad njom. [[1833]]. Britanija ponovo osvaja otočje i do sredine [[20. vijek]]a, Foklandima upravljaju zajednički Britanci i Argentinci.
| title =''History of Malvinas Islands''
[[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[UN|Ujedinjenih nacija]] oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je [[1982]]. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno [[1992]]. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini ostrva, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, [[1995]]. godine između Argentine i Velike Britanije.
| accessdate = 5. 04. 2012
| language=engleski
| publisher=Aveguema
}}</ref>Kanal je nazvao po [[Škotska|škotskoj]] [[Plemstvo|plemićkoj]] [[Titula|tituli]] [[Viscount Falkland]], po istoj tituli je kasnije nazvan i cijeli arhipelag, kao i dva najveća otoka. Francuski pomorac [[Louis-Antoine de Bougainville]] osnovao je prvo naselje na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]] - [[1764]]. i nazvao otočje '''Malovines'''. <ref name=brit/>[[Britanci]] su osnovali svoje naselje na [[Zapadni Falkland|Zapadnom Falklandu]] [[1765]], ali su ih [[1770]]. istjerali [[Španjolci]], koji su kupili arhipelag od [[Francuzi|Francuza]]. <ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/200765/Falkland-Islands
| title =''Falkland Islands''
| accessdate = 7. 04. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>


[[Argentina]] je [[1816]]. okupirala otoke, na osnovu nasljednih prava na španjolske zemlje, tako da ih je [[1820]]. proglasila svojim teritorijem. Britanija je ponovo osvojila otočje [[1833]]. tako da je do sredine [[20. vijek]]a, vladala pomalo konfuzna britansko - argentinska zajednička uprava nad Falklandima.
== Bilješke ==
Od [[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[UN|Ujedinjenih nacija]] oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je [[1982]]. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno [[1992]]. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini arhipelaga, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, [[1995]]. godine između Argentine i Velike Britanije.
{{reflist}}


== Poveznice ==
== Izvori ==
{{izvori}}
* [[:en:Origins of Falkland Islanders|Porijeklo Falklandskih otočanina]] (engl.)
==Vanjske veze==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/200765/Falkland-Islands Falkland Islands (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}}
* [http://www.falklandislands.com/contents/view/97 Detaljna karta Falklanda]


== Bibliografija ==
== Bibliografija ==

Verzija na datum 8 april 2012 u 02:28

Falklandski/Malvinski Otoci
Falkland Islands
Islas Malvinas
Zastava Grb
Geslo"Desire the right"
Državna himna: ""God Save the Queen""
Položaj Falklandskih Otoka
Glavni grad
i najveći grad
Stanley
51°42′0″S57°51′0″W
Službeni jezici engleski
Demonim Folklanđani
Vlada
 -  Državni poglavar Kraljica Elizabeta II
 -  Guverner Nigel Haywood
 -  Glavni direktor Tim Thorogood[1]
Britanski prekomorski teritoriji
 -  Dan oslobođenja 14. jun 1982. 
Površina
 -  Ukupno 12 200 km2 (162..)
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2008.  3 140[2] (217..)
 -  Gustoća 0,26/km2 (240..)
BDP (PPP) procjena za 2005
 -  Ukupno 75 mil. $ (223.)
 -  Per capita 25 000 $ (proc. 2002) (nerangirani.)
HDI n/a
Greška: Pogrešan unos  n/a.
Valuta Funta Falklandskih otoka1 (FKP)
Vremenska zona (UTC-4)
 -  Ljeti (DST)  (UTC-3)
Pozivni broj 500
Web domena .fk
Katedrala Christchurch u Stanleyu

Falklandski Otoci (ili Malvinski Otoci) je arhipelag u Južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka - Zapadnog Falklanda i Istočnog Falklanda, te oko 200 manjih otoka. [3]Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija Velike Britanije. Argentina tvrdi da pripadaju njoj.

Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su Francuska, Španjolska, Argentina i Velika Britanija svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. Ali je od 1833. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza Britanske kraljevske mornarice, kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj njemačke Kriegsmarine da godine 1914. napadne Falklande doveo je do Bitke kod Malvinskih otoka - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u Prvom svjetskom ratu.

Nakon drugog svjetskog rata, dekolonizacije, nestanka Britanskog imperija i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz Islas Malvinas. Krajem 1960-ih su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav Foreign Officea u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u 20. vijeku strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine 1982. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada Margaret Thatcher je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do Falklandski rat koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.

Karakteristike

Najveći i jedini grad na cijelom arhipelagu je Stanley koji je i glavni grad, on se nalazi na najvećem otoku Istočnom Falklandu. Na svim otocima arhipelaga živi 3 140 [2] stanovnika. Geološki, pripadaju Patagoniji, pokrajini u Argentini. Temperatura varira između 3°C i 8°C godišnje. Uzgoj ovaca i prerada vune na velikim otočkim farmama uz nešto ribarstva i turizma u novije vrijeme su najvažnije privredne grane. Vlast je u rukama guvernera, koga bira Parlament Velike Britanije, on upravlja i sa 1 390 km udaljenim otocima Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich. [3]

Tipični camp na Istočnom Falklandu

Historija

Oko tog tko je prvi doplovio do Falklandskih otoka i danas postoje kontraverze, po nekim indicijama to su bili patagonijski indijanci, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova, niti jasnih materijalnih dokaza jer su otoci bili nenaseljeni sve do dolaska prvih evropskih istraživača. Prvi pomorac, za kog se pouzdano zna iz pisanih izvora da je doplovio do arhipelaga 1600. godine bio je holanđanin - Sebald de Weert po kom su se otoci sve do 19. vijeka i zvali Sebeldov arhipelag. Britanski pomorac John Strong je skrenuvši s rute doplovio do Falklandskog kanala, on se 29. januara 1690. usidrio i iskrcao pored Port Howarda. [4]Kanal je nazvao po škotskoj plemićkoj tituli Viscount Falkland, po istoj tituli je kasnije nazvan i cijeli arhipelag, kao i dva najveća otoka. Francuski pomorac Louis-Antoine de Bougainville osnovao je prvo naselje na Istočnom Falklandu - 1764. i nazvao otočje Malovines. [3]Britanci su osnovali svoje naselje na Zapadnom Falklandu 1765, ali su ih 1770. istjerali Španjolci, koji su kupili arhipelag od Francuza. [3]

Argentina je 1816. okupirala otoke, na osnovu nasljednih prava na španjolske zemlje, tako da ih je 1820. proglasila svojim teritorijem. Britanija je ponovo osvojila otočje 1833. tako da je do sredine 20. vijeka, vladala pomalo konfuzna britansko - argentinska zajednička uprava nad Falklandima. Od 1960. počinju pregovori pod okriljem Ujedinjenih nacija oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je 1982. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno 1992. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini arhipelaga, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, 1995. godine između Argentine i Velike Britanije.

Izvori

  1. „Falkland Islands Government appoints new Chief Executive”. Falkland Islands Government. 30. 08. 2007.. Pristupljeno 29. 10. 2007. 
  2. 2,0 2,1 Falkland Islands, The World Factbook, CIA. Accessed 14 April 2009.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Falkland Islands (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 7. 04. 2012. 
  4. History of Malvinas Islands (engleski). Aveguema. Pristupljeno 5. 04. 2012. 

Vanjske veze

Bibliografija