Isa Boljetinac – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preciznije
vraćene izmene nepoznatog korisnika
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Kosovo warrior Isa Boletini, June 1914.jpg|thumb|Isa Boletinac 1914.]]
[[Datoteka:Kosovo warrior Isa Boletini, June 1914.jpg|thumb|Isa Boletinac 1914.]]
'''Isa Boletinac''' (alb. ''Isa Boletini'', pravo ime '''Isa Šalja'''; rođen [[23. januar]]a [[1864]]. u [[Boljetin]]u, u blizini [[Mitrovica|Mitrovice]] - umro 23. januara [[1916]]. u [[Podgorica|Podgorici]]) bio je [[Albanci|albanski]] razbojnik , poznat po zločinima prema srpskom i ostalom slovenskom stanovništu .
'''Isa Boletinac''' (alb. ''Isa Boletini'', pravo ime '''Isa Šalja'''; rođen [[23. januar]]a [[1864]]. u [[Boljetin]]u, u blizini [[Mitrovica|Mitrovice]] - umro 23. januara [[1916]]. u [[Podgorica|Podgorici]]) bio je [[Albanci|albanski]] [[Borba za nezavisnost Albanije|borac za nezavisnost]] i vodeća ličnost [[gerila|gerilskog]] otpora protiv [[Turska|Turske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Među Albancima je poznat kao ''[[Heroj Kosova]]''.


Godine [[1878]]. pridružio se [[Prizrenska liga|Prizrenskoj ligi]] sa samo 14 godina. Učestvovao je u bici kod Slivova aprila [[1881]]. protiv otomanskog ekspedicionog korpusa za likvidaciju Lige.
Godine [[1878]]. pridružio se [[Prizrenska liga|Prizrenskoj ligi]] sa samo 14 godina. Učestvovao je u bici kod Slivova aprila [[1881]]. protiv otomanskog ekspedicionog korpusa za likvidaciju Lige.


Od 1897. godine Boletinac zajedno sa drugim albanskim banditima sprovodi kampanju terora protiv srpskog stanovništva u Staroj Srbiji . Ubistva , silovanja , pljačke i paljevine služe proterivanju Srba i stvaranju velike albanske države . Najzad, na intervenciju velikih sila , zbog svojih aktivnosti Isa Boletini je [[1902]]. deportovan u [[Istanbul]], gde je ostao do [[1906]]. godine. [[1910]] biva pušten i ponovo okuplja svoju četu . Turske vlasti su računale da će im Albanci biti lojalni u predstojećem sukobu sa balkanskim narodima i zbog toga ih naoružavaju . Godine [[1912]]. bio je jedan od albanskih predstavnika sa Kosova koji nisu stigli na vreme na Skupštinu u [[Valona|Valoni]], na kojoj je proglašena albanska nezavisnost, ali je ipak kasnije bio njen član i praktično sa svojim kačacima činio zametak oružanih snaga moderne Albanske države. Zajedno sa [[Ismail Kemali|Ismailom Kemalijem]] prisustvovao je konferenciji u [[London]]u [[1913]], koja je potvrdila albansku nezavisnost. Isa je ostao u Albaniji dok princ [[Vilhelm od Vida]] nije napustio zemlju, nakon čega se vratio na [[Kosovo]].
Zbog svojih aktivnosti Isa Boletini je [[1902]]. deportovan u [[Istanbul]], gde je ostao do [[1906]]. godine. Od [[1910]] sprovodi gerilske operacije protiv Turaka. Godine [[1912]]. bio je jedan od retkih albanskih predstavnika sa Kosova koji su stigli na Skupštinu u [[Vlora|Vloru]], gde je proglašena albanska nezavisnost. Zajedno sa [[Ismail Kemali|Ismailom Kemalijem]] prisustvovao je konferenciji u [[London]]u [[1913]], koja je potvrdila albansku nezavisnost. Isa je ostao u Albaniji dok princ [[Vilhelm od Vida]] nije napustio zemlju, nakon čega se vratio na [[Kosovo]].


Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog]] rata Boletini je predvodio albanske maroderske trupe pod komandom Austrije ([[kačaci]]) u borbi protiv Srbije. U januaru [[1916]]. su ga, zajedno sa sinovima, uhvatile , na smrt osudile i pogubile crnogorske vlasti u [[Podgorica|Podgorici]].
Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog]] rata Boletini je predvodio albanski gerilski pokret ([[kačaci]]) u borbi protiv Srbije. U januaru [[1916]]. su ga, zajedno sa sinovima, ubile crnogorske vlasti u [[Podgorica|Podgorici]].


Godine [[2004]] [[Ibrahim Rugova]] dodelio mu je [[orden]] ''Heroja Kosova''.
Godine [[2004]] [[Ibrahim Rugova]] dodelio mu je [[orden]] ''Heroja Kosova''.
Red 19: Red 19:
* [http://www.thealbanians.com/historical_press/issa_boletini.htm Isa Boletini, članak iz [[New York Timesa]]]
* [http://www.thealbanians.com/historical_press/issa_boletini.htm Isa Boletini, članak iz [[New York Timesa]]]
* [http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1912_3.html Aubrey Herbert: ''A Meeting with Isa Boletini'']
* [http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1912_3.html Aubrey Herbert: ''A Meeting with Isa Boletini'']

{{start box}}
{{succession box | before = Nepostojeće| title = Član skupštine [[Nezavisna Albanija|Nezavisne Albanije]] |years=[[Novembar]] [[1912]]–[[21. februar]] [[1914]]| after = Nepostojeće}}
{{end box}}

{{Nezavisna Albanija}}


{{Lifetime|1864|1916|Boletini, Isa}}
{{Lifetime|1864|1916|Boletini, Isa}}

Verzija na datum 29 mart 2012 u 12:43

Isa Boletinac 1914.

Isa Boletinac (alb. Isa Boletini, pravo ime Isa Šalja; rođen 23. januara 1864. u Boljetinu, u blizini Mitrovice - umro 23. januara 1916. u Podgorici) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova.

Godine 1878. pridružio se Prizrenskoj ligi sa samo 14 godina. Učestvovao je u bici kod Slivova aprila 1881. protiv otomanskog ekspedicionog korpusa za likvidaciju Lige.

Zbog svojih aktivnosti Isa Boletini je 1902. deportovan u Istanbul, gde je ostao do 1906. godine. Od 1910 sprovodi gerilske operacije protiv Turaka. Godine 1912. bio je jedan od retkih albanskih predstavnika sa Kosova koji su stigli na Skupštinu u Vloru, gde je proglašena albanska nezavisnost. Zajedno sa Ismailom Kemalijem prisustvovao je konferenciji u Londonu 1913, koja je potvrdila albansku nezavisnost. Isa je ostao u Albaniji dok princ Vilhelm od Vida nije napustio zemlju, nakon čega se vratio na Kosovo.

Tokom Prvog svetskog rata Boletini je predvodio albanski gerilski pokret (kačaci) u borbi protiv Srbije. U januaru 1916. su ga, zajedno sa sinovima, ubile crnogorske vlasti u Podgorici.

Godine 2004 Ibrahim Rugova dodelio mu je orden Heroja Kosova.

Literatura

  • Skënder Luarasi: Isa Boletini, Tirana 1972. (alb.)
  • Fatmira Musaj: Isa Boletini. 1864-1916, Tirana 1987. (alb.)
  • Isa Boletini dhe koha e tij / red. Fehmi Rexhepi, Prishtinë 1998. (alb.)

Eksterni linkovi