Nacionalni park Kopaonik – razlika između verzija
Revert to revision 1009615 dated 2012-02-23 07:05:56 by Autobot using popups |
|||
Red 43: | Red 43: | ||
*''Suvo rudište'' |
*''Suvo rudište'' |
||
*''Duboka'' |
*''Duboka'' |
||
*''Beala'' |
|||
==Biodiverzitet== |
==Biodiverzitet== |
||
Red 58: | Red 57: | ||
* planinskog [[javor]]a |
* planinskog [[javor]]a |
||
* [[hrast]]ova |
* [[hrast]]ova |
||
* [ |
* [[bor]]ova. |
||
===Reliktne i endemične vrste biljaka=== |
===Reliktne i endemične vrste biljaka=== |
||
Red 68: | Red 67: | ||
* [[jeremičak]] |
* [[jeremičak]] |
||
* [[runolist]] i dr. |
* [[runolist]] i dr. |
||
{{Flora Kopaonik-MAZP}} |
|||
{{Flora Kopaonik-30}} |
|||
==Klima== |
==Klima== |
Verzija na datum 28 mart 2012 u 15:44
Koordinate: 43° 17' 7" SG Š, 20° 48' 45" IGD
Nacionalni park Kopaonik | |
---|---|
MUZP Kategorija II (Nacionalni park) | |
| |
Lokacija: | Србија |
Najbliži grad: | Raška |
Koordinate: | |
Površina: | 11.810 ha |
Osnovan: | 1981. godine |
upravljan od: | Srbija |
Nacionalni park Kopaonik se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije.
Planina Kopaonik
Kopaonik je najveći planinski masiv u Srbiji; pruža se od severozapada ka jugoistoku oko 75 kilometara, dosežući u srednjem delu širinu oko 40 km.
Najviši deo je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim (Milanovim) vrhom (2017 m) na kome je Pančićev mauzolej, Karaman (1934 m), Gobelja (1834 m) i dr. Jugoistočno od Suvog Rudišta greben Kopaonika je sužen i raščlanjen u niz plastastih uzvišenja: Čardak (1590 m), Šatorica (1750 m) i Oštro koplje (1789 m), između kojih su široke presedline.
Na Kopaoniku je najrasprostranjenija raskomadana šumsko-pašnjačka zona središnje Srbije. Na višim delovima je četinarska smrčeva i jelova, a po stranama bukova i hrastova šuma.
Rezervati prirode
Pod posebnom zaštitom Nacionalnog parka je 698 hektara - izdvojenih u: 11 rezervata prirode i 26 prirodnih spomenika, 12 geomorfoloških, 6 geoloških, 8 hidroloških i 15 objekata svrstanih u nepokretna kulturna dobra.
Prirodni rezervati nacionalnog parka su sledeći lokaliteti:
- Kozje stene
- Vučak
- Mrkonja
- Jankova bara
- Gobelja
- Barska reka
- Samokovska reka
- Metođe
- Jelak
- Suvo rudište
- Duboka
Biodiverzitet
Flora i fauna
Kopaonik je mesto na kome se mogu naći primerci endemske flore kao što su Kopaonička čuvarkuća (Sempervirum Kopaonicense), Pančićeva potočarka (Cardamine Pancicii) i kopaonička ljubičica (Viola kopanicensis).
Od mnogobrojnih životinjskih vrsta najznačajniji su sivi soko (Falco peregrinus), zlatni orao (Aquila chrysaetos), buljina (Bubo Bubo), divlja mačka (Felis Silvestris) i srndać (Capreolus Capreolus).
Šumske zajednice
Na zonama odgovarajuće nadmorske visine sreću se šumske zajednice:
Reliktne i endemične vrste biljaka
U tim zajednicama se mnogu naći i mnoge reliktne i endemične vrste biljaka:
Šablon:Flora Kopaonik-MAZP Šablon:Flora Kopaonik-30
Klima
Sa skoro 200 sunčanih dana godišnje, Kopaonik zaslužuje svoje drugo ime „Sunčana planina“. Južni položaj, visina i otvorenost terena sprečava zadržavanje oblaka nad planinom. Hladan vazduh pada u okolne ravnice i uvale, tako da zimske temperature nisu preniske. Prosečna godišnja temperatura je 3,7°C. Sneg počinje krajem novembra i traje do maja, prosečno 159 dana godišnje. Nivo padavina je veći od 1000 mm godišnje.
Izvori
Eksterni linkovi
- Turistički video britanske kompanije TOMPSON o najvećoj turističkoj atrakciji države Srbije.
- Kopaonik - Sve na jednom mestu!
- Nacionalni park Kopaonik vebsajt na srpskom
- Internet stranica i Kopaoniku
- Turistički centar Kopaonik
- Fotografije Kopaonika
- Kopaonik Kompletan vodič kroz Srbiju
- Turizam u Srbiji - Kopaonik
Nacionalni parkovi Srbije | ||
---|---|---|
Đerdap | Kopaonik | Tara | Šar-planina | Fruška gora |