Lucije Valerije Flak (konzul 195. pne.) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 6: Red 6:


Godine 196. pne. Valerije je postao predsjedatelj kolegija pontifices|vrhovnih svećenika, naslijedivši [[Marko Kornelije Ceteg|Marka Kornelija Cetega]]. Na tom je mjestu ostao do smrti, isto kao i na mjestu ''[[princeps senatus]]a'', koje je naslijedio od [[Scipion Afrikanac|Scipiona Afrikanca]] godine 183. pne.
Godine 196. pne. Valerije je postao predsjedatelj kolegija pontifices|vrhovnih svećenika, naslijedivši [[Marko Kornelije Ceteg|Marka Kornelija Cetega]]. Na tom je mjestu ostao do smrti, isto kao i na mjestu ''[[princeps senatus]]a'', koje je naslijedio od [[Scipion Afrikanac|Scipiona Afrikanca]] godine 183. pne.



{{start box}}
{{start box}}
Red 12: Red 11:
{{end box}}
{{end box}}


==Reference==
== Izvori ==
{{Reflist}}
{{Reflist}}



Verzija na datum 19 februar 2012 u 12:08

Lucije Valerije Flak (Lucius Valerius Flaccus, ? - 180. pne.) bio je rimski političar, poznat kao blizak prijatelj i suradnik znamenitog Katona Starijeg.

Odrastao je u uglednoj patricijskoj porodici, a otac mu je bio Publije Valerije Flak, izabran za konzula 227. pne. Sudjelovao je u drugom punskom ratu gdje se sprijateljio s mladim plebejcem Katonom, koji je služio pod njegovom komandom. Godine 200. pne. je izabran za kurulskog edila, a 199. pne. je kao pretor upravljao Sicilijom. Godine 195. pne. je po prvi put izabran za konzula, a kolega mu je bio Katon. Tada je poslan na sjever Italije gdje je vodio ratne operacije protiv Gali|Gala. Godine 191. pne. je za vrijeme rimsko-sirijskog rata poslan kao legat u Grčku gdje je sudjelovao u bitci kod Termopila. Nakon povratka iz Grčke je izabran za člana tročlane komisije koja je imala zadatak obnoviti u ratovima opustošene kolonije Placentiju i Kremonu. Tom prilikom je u njihovoj blizini osnovao koloniju zvanu Bononia (današnja Bologna).

Godine 184. pne. se zajedno s Katonom natjecao za cenzora i pobijedio na izuzetno neizvjesnim izborima. On i Katon su potom kao kolege proveli čistku među pripadnicima rimske aristokracije, izbacujući i bivše konzule iz Senata, odnosno oduzimajući im titule. Katon i Valerije su dijelili iste konzervativne političke ideje, iskovane u ratu, te su se žestoko protivili nastojanjima da se Rim helenizira nauštrb tradicije.

Godine 196. pne. Valerije je postao predsjedatelj kolegija pontifices|vrhovnih svećenika, naslijedivši Marka Kornelija Cetega. Na tom je mjestu ostao do smrti, isto kao i na mjestu princeps senatusa, koje je naslijedio od Scipiona Afrikanca godine 183. pne.

Prethodi:
Lucius Furius Purpureo i Marcus Claudius Marcellus
Konzul Rimske Republike
zajedno s Markom Porcijem Katonom
195. pne.
Slijedi:
Publius Cornelius Scipio Africanus i Tiberius Sempronius Longus

Izvori