Vukovarski vodotoranj – razlika između verzija
m referencirano, eksterni link izbrisan |
kao što sam rekao, ne znam koja Wikipedija ima praksu pisanja rječničkih natuknica; ne vidim zašto bi trebali to forsirati jer nismo takav tip enciklopedije |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[File:Vukovar-watertower-after-war.jpg|thumb|220px|Vukovarski vodotoranj, 2010.]] |
[[File:Vukovar-watertower-after-war.jpg|thumb|220px|Vukovarski vodotoranj, 2010.]] |
||
''' |
'''Vukovarski vodotoranj''' je [[vodosprema]] visoka 50 m izgrađena 1968. u [[Vukovar]]u. Do 1991. služio je za spremanje i pričuvu vode u sklopu gradske vodovodne mreže. U jesen 1991. pretrpio je znatna oštećenja tokom [[Vukovarska bitka|Vukovarske bitke]], ne povrativši nikad svoju primarnu funkciju. Nakon završetka [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] odlučeno je da se u zatečenom stanju konzervira kao autentičan spomenik ratnog razaranja grada.<ref>{{cite web |first=Branimir |last=Bradarić |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vukovarski-vodotoranj-ce-ostati-kao-opomena |title=Vukovarski vodotoranj će ostati kao opomena |accessdate=21. studenoga 2016 |date= |work= |publisher=Al Jazeera Balkans |quote='Jedno je sigurno, a to je da će vodotoranj izvana zadržati izgled kakav ima i danas. Vodotoranj će ostati jedina neobnovljena zgrada u Vukovaru, s osnovnim ciljem da predstavlja opomenu svima da se razaranje kakvo je Vukovar proživio više nikada nigdje ne ponovi. Njegova vanjština će biti konzervirana, pri čemu će biti sanirani samo oni dijelovi koji se moraju sanirati, jer ugrožavaju sigurnost građana. Sve njegove ratne rane ostat će zauvijek vidljive', rekao je Sabo.}}</ref> Od 2009. zaštićen je kao kulturno dobro. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Verzija na datum 21 novembar 2016 u 14:05
Vukovarski vodotoranj je vodosprema visoka 50 m izgrađena 1968. u Vukovaru. Do 1991. služio je za spremanje i pričuvu vode u sklopu gradske vodovodne mreže. U jesen 1991. pretrpio je znatna oštećenja tokom Vukovarske bitke, ne povrativši nikad svoju primarnu funkciju. Nakon završetka rata u Hrvatskoj odlučeno je da se u zatečenom stanju konzervira kao autentičan spomenik ratnog razaranja grada.[1] Od 2009. zaštićen je kao kulturno dobro.
Povijest
Idejno rješenje vukovarskog vodotornja izradio je 1962. inženjer Matej Meštrić.[2] Za lokaciju vodotornja odabran je gradski perivoj i izletište Najpar-bašča, najviša točka u Vukovaru s nadmorskom visinom od 156,33 m.[3] Glavni projekt vodotornja izradio je Petar Kušan u suradnji sa Sergejem Kolobovom za projektantsku tvrtku Plan u kojoj su tada obojica radili.[3] Vodovodnu opremu s instalacijama projektirao je Hidroprojekt iz Zagreba. Prema glavnim i izvedbenim projektima tvrtke Plan radove je izvela zagrebačka tvrtka Hidrotehna. Gradnja je započela 1963., a završena je 1968.
S visinom od 50,33 m, vodotoranj je pri završetku izgradnje bio najviši objekt u Slavoniji.[3] Vodosprema pri njegovu vrhu imala je volumen od 2150 m3 i bez dopunskog punjenja vodom mogla je osigurati opskrbu grada od 45 000 st. tokom 12 sati, a bez industrijske potrošnje do 40 sati.[3] Po kapacitetu spremnika vukovarski vodotoranj bio je na drugom mjestu u Evropi, odmah iza rimskog vodotornja.[3] S punim rezervoarom imao je masu od 9000 tona.
U sklopu vodotornja na visini od 34 m, odmah ispod dvaju spremnika za vodu, izrađen je kružni restoran s vidikovcem.[4]
Izvori
- ↑ Bradarić, Branimir. „Vukovarski vodotoranj će ostati kao opomena”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 21. studenoga 2016. »'Jedno je sigurno, a to je da će vodotoranj izvana zadržati izgled kakav ima i danas. Vodotoranj će ostati jedina neobnovljena zgrada u Vukovaru, s osnovnim ciljem da predstavlja opomenu svima da se razaranje kakvo je Vukovar proživio više nikada nigdje ne ponovi. Njegova vanjština će biti konzervirana, pri čemu će biti sanirani samo oni dijelovi koji se moraju sanirati, jer ugrožavaju sigurnost građana. Sve njegove ratne rane ostat će zauvijek vidljive', rekao je Sabo.«
- ↑ Matoš, Marija; Čuljak, Leon; Š., M. (14. studenoga 2016.). „Vukovarski vodotoranj - 'Simbol hrvatskog zajedništva'”. HRT. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Sutlić, Korana (4. listopada 2016.). „OTKRIVAMO TKO JE AUTOR SIMBOLA VUKOVARA Svih ovih desetljeća njegovo je ime ostalo nepoznato javnosti: Ovo je fascinantna životna priča Petra Kušana”. Jutarnji list. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
- ↑ T. K. B. (24. veljače 2016.). „Pridružite se obnovi vukovarskog vodotornja”. HRT. Pristupljeno 20. studenoga 2016.
