Polesje

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Polissja)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mapa Polesja

Polesje (ukr. Полі́сся; blr. Пале́сс; rus. Полесье; polj. Polesie) istorijsko-kulturna i fizičko-geografska je oblast i jedno od najvećih evropskih močvarnih područja u jugozapadnom delu Istočnoevropske nizije. Smešteno je u području Poleske nizije duž tokova Pripjata i Desne. Zauzima površinu od oko 130.000 km² na severu Ukrajine, jugu Belorusije, istočnim delovima Lublinskog Vojvodstva Poljske i zapadne delove Brjanske oblasti Rusije.

Etimologija[uredi | uredi kod]

U osnovi termina Polesje na svim jezicima leži koren les što aludira da je Polesje teritorija „pod lesom“. Po jednoj varijanti termin „les“ je slovenskog porekla i označava šumu (rus. лес - šuma),[1][2] dok je prema drugom shvatanju reč o baltičkoj reči „pol-/pal-“ koja u osnovi označava močvaran kraj.[3]

Granice oblasti i geografija[uredi | uredi kod]

Najveći deo Polesja obuhvata područja severne Ukrajine i krajnjeg juga Belorusije, te manje delove Vojvodstva Lublinskog u Poljskoj i Brjanske oblasti u Rusiji. Oblast se nalazi u vegetacionoj zoni mešovitih listopadnih šuma, a južna granica oblasti predstavlja ujedno i granicu između listopadnih šuma i šumostepe. U osnovi močvarna oblast je obimnim meliorativnim radovima u periodu od 60-ih do 80-ih godina prošlog veka pretvorena u plodno obradivo tlo.

Belorusko Polesje[uredi | uredi kod]

Belorusko Polesje zauzima južne delove Brestske i Gomeljske oblasti površine oko 61.000 km² (ili nešto manje od trećine državne teritorije Belorusije). Regija se od zapada ka istoku proteže dužinom od oko 500 km, dok je širina u proseku oko 200 km. uslovno rečeneo deli se na zapadno i istočno Polesje, a granica između njih su reke Jaseljda i Gorinj.

Belorusko Polesje deli se na 5 fizičko-geografskih celina: Brestsko, Pripjatsko, Zagorodje, Mazirsko i Gomeljsko.[4] Belorusko Polesjeo pripada slivovima reka Pripjat, Ščara, Muhavec, Braginka i Bug. Reke Dnjepar i Bug su međusobno povezane kanalom Dnjepar-Bug koji ide preko ovog dela Polesja.

Ukrajinsko Polesje[uredi | uredi kod]

Ukrajinsko Polesje obuhvata prostrano područje na sveru Ukrajine širine oko 100 km, i čini oko 20% celokupne državne teritorije. Reka Dnjepar deli ga na dva dela Pravoberežno i Levoberežno Polesje.

Lublinsko Polesje[uredi | uredi kod]

Polesju pripadaju istočni delovi Lublinskog Vojvodstva, krajevi uz srednji tok reke Bug. Zapadna granica poljskog polesja ide rekom Vepš.

Demografske osobenosti Polesja[uredi | uredi kod]

Mnogi etnolozi smatraju stanovnike Polesja posebnom etničkom grupom nezavisnom od Ukrajinaca i Belorusa, označavajući ih kao Poleščuke.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Климчук Ф. Д. Географическая проекция внутренней формы названия «Полесье» // Региональные особенности восточнославянских языков, литератур, фольклора и методы их изучения. Тезисы докладов и сообщений ІІІ республиканской конференции. Часть І. — Гомель, 1985. — С. 93–96.
  2. Крывіцкі А. А. Назва Палессе – свая ці чужая? // Роднае слова. — 1997. — № 8. — С. 35–43.
  3. Катонова Е. М. Балто-славянские контакты и проблема этимологии гидронимов // Проблемы этногенеза и этнической истории балтов. Тезисы докладов. — Вильнюс, 1981. — С. 96-98.
  4. Мороз М. А., Чаквин И. В. Полесье как историко-этнографическая область, ее локализация и границы // Полесье. Материальная культура. — С. 40.