Podzemna fauna
Podzemna fauna su životinje koje su prilagođene za život u podzemlju. S obzirom na evolucijsku povijest života, razlikuju se dvije skupine podzemne faune: troglofauna i stigofauna. Obje skupine povezane su s podzemnim sredinama: troglofauna s pećinama i prostorima iznad razine vode, a stigofauna pak s podzemnim vodama ili vodonosnicima.
Životinje iz podzemne faune razvile su mnoge prilagodbe (adaptacije) na podzemni okoliš: pojačani osjećaj sluha, dodira i mirisa; gubitak slabo korištenih ili nepotrebnih osjetila kao što su nedostatak pigmentacije i gubitak vida kod većine vrsta podzemne faune.
Spiljska fauna[uredi | uredi kod]
Iako spiljama na prvi pogled vladaju uvjeti (mrak, hladnoća i sl.) koji ne bi mogli podržati živi svijet, spilje su također stanište nekim životinjskim vrstama. S obzirom da su spilje najčešće međusobno nepovezane, u njima često nalazimo endeme. Životinje koje naseljavaju spilje, prvotno su živjele iznad zemlje. No, tijekom dugog vremenskog perioda, evoluirali su i prilagodili se životu u spilji ili oko spilje. Spiljske životinje često imaju neka dodatna obilježja, u odnosu na vrste iz kojih su se razvile, a neka su, kao redundantna, i izgubila. Ta se pojava, redukcija nekih stečenih osobina, tj. razvijanje morfološki jednostavnijih oblika od morfološki složenijih, naziva regresivna evolucija. Neke od glavnih prilagodbi na podzemlje su:
- gubitak organa za vid
- gubitak pigmenta
- produljenje dijelova tijela i razvoj ostalih osjetila
- usporen metabolizam
- dugovječnost
- nizak stupanj reprodukcije
- nakupljanje rezerva masti
- smanjenje agresivnosti
- prestanak dnevno/noćnog ritma aktivnosti
- prestanak sezonskih promjena i aktivnosti
Prema tome koliki dio vremena provode u spilji i iz kojih potreba u nju zalaze, možemo ih podijeliti na sljedeće kategorije:
- pravi stanovnici spiljskih staništa (troglobionti na kopnu i stigobionti u vodi)
- stanovnici djelomično prilagođeni spiljskim staništima (troglofili na kopnu i stigofili u vodi)
- povremeni stanovnici spiljskih staništa (subtroglofili na kopnu i substigofili u vodi) zbog:
- hibernacije
- razmnožavanja
- odgajanja mladih
- sklanjanja od nepovoljnih uvjeta
- slučajni stanovnici spiljskih staništa (troglokseni na kopnu i stigokseni u vodi).
Kako u podzemlju nema biljaka, ekosustav je bitno različit od onog nadzemnog, a jedini primarni proizvođači su bakterije. Organska tvar u podzemlje dolazi isključivo iz nadzemnih ekosustava. Na dnu spiljskog hranidbenog lanca nalaze se razni oblici razlagača ili detritofaga, tj. životinje koje se hrane mrtvom organskom tvari, igrajući ulogu koju u vanjskom svijetu imaju biljke. S obzirom na skromne izvore hrane, životinje iz podzemnih ekosustava su morale evoluirati na način da povećaju iskoristivost energije, tj. da što iskorištavaju unesenu hranu.
Izvori[uredi | uredi kod]
- HBSD - Biospeleologija: Spiljska fauna Arhivirano 2014-04-07 na Wayback Machine-u (Literatura na izvoru: Bedek, J., Bilandžija, H., Hamidović, D., Cvitanović, H., Dražina, T., Jalžić, B., Jalžić, V., Kovač konrad, P., Lukić, M., Miculinić, K., Ozimec, R. & Pavlek, M., 2009: Svijet ispod svijeta (World under World), Zagreb, p. 1-79.)