Podlapača

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Podlapača
Podlapača is located in Hrvatska
Podlapača
Podlapača
Podlapača na karti Hrvatske
Županija Ličko-senjska
Općina/Grad Udbina
Mikroregija Krbava
Geografske koordinate
 - z. š. 44.583 N
 - z. d. 15.632 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 102


Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).

Zemljopisni položaj i stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina. Smještena je na zapadnom rubu Krbavskog polja ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.

Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.

Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik Dragutin Tadijanović i američki senator Mark Begich.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Pravo ime sela je zapravo Podlapac. Po prvi put se spominje pod imenom Podlapčec u Ugovoru o nasljeđu koji su sklopili vlasnik Podlapčeca Ivan Karlović i sestra mu Jelena sa svojim mužem Nikolom Zrinskim. Prema tom ugovoru vidi se da je Ivan Karlović imao 22 grada od kojih su u Krbavskoj županiji bili Komić, Udvina (Udbina) i Podlapčec. Prema tom ugovoru svi Karlovićevi gradovi pripali bi Nikoli i Jeleni Zrinskoj ako bi Ivan umro bez muškog nasljednika.

Turci su zauzeli grad Podlapčec 1527. i njime vladali do 1689. Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se zvalo još i Podlapača. To je vjerojatno bilo zbog nezgoda s poštom jer su pisma i paketi često odlazili u Donji Lapac. Nezadovoljni mještan zatražili su od glavne skupštine Ličko-krbavske županije da mu se vrati staro ime, a ova je molbu proslijedila hrvatskoj vladi. Vlada je promjenu imena dopustila 11. siječnja 1904. i selo se opet službeno zvalo Podlapac.

Za vrijeme NDH također je ostalo ime Podlapac, da bi se neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet počelo zvati Podlapača. Ime Podlapača postalo je i službeno pa ga se pod tim imenom može naći na zemljopisnim i na autokartama.[1]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 2001. - 102
  • 1991. - 205 (Hrvati - 199, Srbi - 4, ostali - 2)
  • 1981. - 252 (Hrvati - 245, Srbi - 5, Jugoslaveni - 1, ostali - 1)
  • 1971. - 385 (Hrvati - 356, Srbi - 20, Jugoslaveni - 6, ostali - 3)

Izvor[uredi - уреди | uredi izvor]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  1. Jure Karakaš: "Podlapac", monografija, Stajer graf, Zagreb, 2001.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Podlapača treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.