Podlapača
Podlapača
| |
|---|---|
  Podlapača Podlapača na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Udbina |
| Mikroregija | Krbava |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.583 N |
| - z. d. | 15.632 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 102 |
Podlapača je naselje u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija, općina Udbina (mikroregija Krbava).
Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina. Smještena je na zapadnom rubu Krbavskog polja ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.
Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.
Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik Dragutin Tadijanović i američki senator Mark Begich.
Pravo ime sela je zapravo Podlapac. Po prvi put se spominje pod imenom Podlapčec u Ugovoru o nasljeđu koji su sklopili vlasnik Podlapčeca Ivan Karlović i sestra mu Jelena sa svojim mužem Nikolom Zrinskim. Prema tom ugovoru vidi se da je Ivan Karlović imao 22 grada od kojih su u Krbavskoj županiji bili Komić, Udvina (Udbina) i Podlapčec. Prema tom ugovoru svi Karlovićevi gradovi pripali bi Nikoli i Jeleni Zrinskoj ako bi Ivan umro bez muškog nasljednika.
Turci su zauzeli grad Podlapčec 1527. i njime vladali do 1689. Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se zvalo još i Podlapača. To je vjerojatno bilo zbog nezgoda s poštom jer su pisma i paketi često odlazili u Donji Lapac. Nezadovoljni mještan zatražili su od glavne skupštine Ličko-krbavske županije da mu se vrati staro ime, a ova je molbu proslijedila hrvatskoj vladi. Vlada je promjenu imena dopustila 11. siječnja 1904. i selo se opet službeno zvalo Podlapac.
Za vrijeme NDH također je ostalo ime Podlapac, da bi se neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet počelo zvati Podlapača. Ime Podlapača postalo je i službeno pa ga se pod tim imenom može naći na zemljopisnim i na autokartama.[1]
- 2001. - 102
- 1991. - 205 (Hrvati - 199, Srbi - 4, ostali - 2)
- 1981. - 252 (Hrvati - 245, Srbi - 5, Jugoslaveni - 1, ostali - 1)
- 1971. - 385 (Hrvati - 356, Srbi - 20, Jugoslaveni - 6, ostali - 3)
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ Jure Karakaš: "Podlapac", monografija, Stajer graf, Zagreb, 2001.
- gospic.hbk.hr: Podlapača Arhivirano 2007-12-13 na Wayback Machine-u
