Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.190 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Raynaudov fenomen na dlanovima

Rejnoov fenomen (engleski: Raynaud's phenomenon), stanje u kojem niska temperatura ili jake emocije izazivaju ponovljene i prolazne napade grčeva (spazama) malih mišićnih arterija, prekapilarnih arteriola i arterio-venskih šantova, koji blokiraju protok krvi u prstima, nogama, ušnim školjkama, nosu i drugim akralnim delovima tela. Rejnoov fenomen može biti povezana sa oboljenjima arterija kod ateroskleroze, Birgerove bolesti, reumatoidnog artritisa, sistemske skleroze i sistemskog eritemskog lupusa i nekih drugih sistemskih i autoimunskih bolesti.

Specifični simptomi koji karakterišu ovaj fenomen su promena boje kože prstiju, pojava bolova u prstima i nogama nakon izlaganja hladnoći ili pritisku i pojava peckanje ili bola u prstima nakon zagrevanja. Rejnoov fenomen se teško leči. Proces lečenja mora da bude sveobuhvatan, dugotrajan i traži veliku upornost bolesnika i lekara. Prognoza toka bolesti je povoljna.

Recentno istaknuti: Fin de siècle · Frutiger Aero · Sook Ching

Cijeli članak

472 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?

Razgovor

Aktualni događaji

László Krasznahorkai

9. 10. – potpisan mirovni plan za Gazu između Trumpa i Netanyahua. Situacija je ipak još uvijek vrlo nestabilna.
Nobelove nagrade 2025. slavile su otkrića i djela koja se protežu od kvantne fizike do apokaliptične književnosti. U znanosti su nagrađena istraživanja kvantnih krugova, poroznih materijala MOF i imunoloških mehanizama koji sprječavaju samouništenje tijela. U humanističkom i društvenom području priznanje je pripalo mađarskom piscu Lászlóu Krasznahorkaiju, venezuelanskoj aktivistkinji Maríji Corini Machado te ekonomistima Mokyru, Aghionu i Howittu za njihove analize o ulozi inovacija u gospodarskom rastu.
18. 9. – Australska vlada službeno je objavila novi cilj smanjenja štetnih gasnih emisija do 2035.: 62–70% manje u odnosu na razine iz 2005. godine.

Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: James Watson · Tchéky Karyo · Kim Yŏng-nam · Dick Cheney · Tomiichi Murayama · Diane Keaton · Halid Bešlić

Razgovor

Na današnji dan

1831. – Ekvador i Venezuela proglasili nezavisnost od Velike Kolumbije, čime ova prestaje postojati.
1869. – Nakon 10 godina gradnje, Sueski kanal, koji povezuje Sredozemno i Crveno more, pušten u promet.
1922. – Mehmed VI (na slici), posljednji osmanski sultan, pobjegao na Maltu na britanskom brodu Malaya i tako zauvijek napustio Tursku.
1970. – Američki ured za patente nakon tri godine odobrio Douglasu Engelbartu patent za kompjutorski miš.
2000. – Suočen s drastičnim padom popularnosti te serijom korupcijskih skandala i afera, tadašnji peruanski predsjednik Alberto Fujimori faksom iz Tokija poslao svoju ostavku, koju je Kongres odbio, samo da bi ga pet dana kasnije sam razriješio dužnosti.

Ostali događaji: 16. 11. · 17. 11. · 18. 11.

Cijeli članak

Slika sedmice

Dvorac Ozalj, srednjovjekovna tvrđava na klisuri iznad rijeke Kupe, nekadanji posjed Babonića, Frankapana i Zrinskih. Tvrđava se već spominje u jednom dokumentu iz 1244. godine. Zbog mnogih pregradnja očuvan je tek manji dio starijega kompleksa u kojem se ističu kula četverokutne osnove, vjerojatno stara obrambena kula, gotička kapela, te pravokutna palača Nikole Zrinskoga (Zrínyi Miklós, 1508-1566), nazvana "žitnica", s gotičkim detaljima. U tome dijelu grada nađene su zidne slike i glagoljski natpisi. Mnogobrojne su dragocjenosti raznesene nakon smaknuća bana Petra Zrinskoga (1671).

U Ozlju je, među ostalim, rođena Jelena Zrinski (1643-1703), plemkinja, kći Petra IV. Zrinskog i Katarine Zrinski rođ. Frankopan. U novembru 1687. Jelena Zrinska, udata za mađarskog kneza Mirka Thökölyja, borila je se za obranu Palanočke tvrđave (mađarski: Munkácsi vár), današnje Mukačevo u Zakarpatju, protiv carske vojske cara Lavoslava I. predvođene vojskovođom Caprarom.

Dvorac Ozalj pojavljuje se kao pozadina u nekim prizorima romana "Urota Zrinsko-Frankopanska" (1893) autora Eugena Kumičića.

Autor: Šeki

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 65.931.654 članka, od čega je 461.190 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 300.427 korisnika, od čega je 425 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 1. do 30. novembra 2025. – Održava se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik