Pitka voda

Izvor: Wikipedia
Pitka voda iz slavine
Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu.

Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe. Pitka voda je prikladna za piće te za pripravu hrane.

Na Zemlji postoje veoma male količine pitke vode, te stoga pojedine države imaju trajni nedostatak pitke vode. Ako se one nalaze uz more, slanu vodu moguće je preraditi u pitku.

Svake godine zbog nedostatka pitke vode umre 3 milijuna djece mlađe od 5 godina.[1]

U pitkoj vodi se ne smiju nalaziti mikroorganizmi, te bi trebala sadržavati male količine mineralnih tvari. Najčešći minerali u pitkoj vodi su kalcij-, magnezij, karbonata-, hidrogenkarbonata- te sulfatovih-iona.

Obrada vode[uredi - уреди]

Obrada vode obuhvaća niz postupaka kako bi se voda mogla primjeniti za konačnu upotrebu, a to može biti pitka voda, napojna voda za termoelektrane, rashladna ili protupožarna voda za industrijska postrojenja, voda za medicinsku i ostalu upotrebu, voda za domaćinstva, komunalna otpadna voda, industrijska otpadna voda ili posebna otpadna voda. Cilj obrade vode je uklanjanje onečišćivača iz vode, ili smanjivanje koncentracije onečišćivača kako bi bila primjenjiva za upotrebu. Konačno tako obrađena voda se mora vratiti u prirodni okoliš bez negativnih ekoloških utjecaja.

Obrada ili pročišćavanje vode se može podijeliti na 3 glavne skupine, i to: mehaničko pročišćavanje (taloženje, filtracija, povratna osmoza), kemijsko pročišćavanje (dezinfekcija, flokulacija) i biološko pročišćavanje (ozračivanje vode, taložnice za organske primjese, taložnice za pijesak, prerada i korištenje mulja).

Izvori[uredi - уреди]

  1. prir. Émilie Beamuont, tekst Emmanuelle Paroissien, ilustracije i fotografije Jacques Dayan i Yves Lequesne, prevela na hrvatski Larisa Mravunac, Ekologija, prvo izdanje 2005. Éditions Fleurus, 2005. Naša djeca d.o.o. - za HR i BiH, nakladnik Drago Kozina, ISBN 953-171-731-1 (hrv. verzija)

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]