Pitej

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Statua Piteja isrd marsejske Burze.

Pitej iz Masilije (starogrčkiu Πυθέας ὁ Μασσαλιώτης), 4. vijek pne., bio je starogrčki geograf i istraživač iz grčke kolonije Masilija (današnji Marseille). Poznat je po tome što je oko godine 325. pne. plovio na sjeverozapad Evrope te posjetio mnoge dijelove današnje Velike Britanije. Neka od njegovoh zapažanja se često tumače kao prvi historijski zapis o Stonehengeu. Pitej je, međutim prvi koji je opisao fenomen tzv. ponoćnog sunca,[1] polarni led, naveo ime Britannia[2] i germanska plemena te u geografske špekulacije prvi uveo koncept udaljene zemlje "Thule". Njegovi zapisi su prvi koji navode da Mjesec izaziva plime i oseke.

Napomene[uredi | uredi kod]

  1. Teoretsko postojanje zemlje gdje su noći kratke ljeti, a sunce nikada ne zalazi u ljetnom solsticiju su već bile poznate. Izvještaji o zemlji vječnog snijega i leda (zemlja Hiperborejaca) su već dolazila na Mediteran vijekovima prije. Pitej je, međutim, prvi koji je posjetio i opisao Arktik.
  2. Otočje je ranije bilo poznato pod nazivom Kasiteridi, "Kositreni otoci", Markham (1898). Herodot u knjizi III.115 izražava skepsu da ti otoci postoje, pošto nikada nije mogao osobno pronaći svjedoka. Pitejevi navodi su prvi koje će citirati kasniji antički autori. Njegova istraživanja se ponekad nazivaju "otkrićem" Britanije, s obzirom da je naučnom činjenicom učinio zemlju dotada poznato samo po glasinama, isto kao što će kasnije Britanci "otkriti" Afriku. Moguće je da su Feničani ranije znali za Britaniju, ali su to otkriće ljubomorno čuvali kao poslovnu tajnu.

Literatura[uredi | uredi kod]

Novija[uredi | uredi kod]

Starija[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]