Petrovo polje (Bosna i Hercegovina)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Petrovo Polje (razvrstavanje).

Petrovo polje je podvlašićki plato na nadmorskoj visini od oko 1140 – 1220 m. Na njemu se nalazi je dugačko istoimano selo (Petrovo Polje) sa nekoliko zaselaka, među kojima su registrirani Đurevina, Nikodinovići (istok) i Petrovo Polje (u užem smislu), nekada središte Mjesne zajednice. Proteže se od Đurevine (kota 1243 m), kod Male Ilomske (istok) do neposredne blizine raskršća asfaltiranih lokalnih cesta koje od ovog sela vode za Kneževo, Turbe i Imljane (zapad). Na sjeveru je omeđeno linijom početka strme padine prema dolini Vrbanje, na liniji kotâ 1220 − 1140, a a na jugu dolinom Ilomske. Ravne nadbojine je istureni dio platoa prema Ilomskoj, kod Nikodinovića.

Na samoj visoravni postoji desetak stalnih izvora pitke vode, među kojima su najpoznatiji Kaursko vrelo, Meštema i Bijeljino vrelo. Na Petrovu polju je dio razvođa između slivova Vrbanje i Ugra. U Vrbanji se ulijevaju Čudnić, Kovačevića potok i Ćorkovac, a u Ilomsku (sliv Ugra) − Mala Ilomska i Devetero vrela.[1][2][3]

Petrovo polje ima značajne turističke potencijale. Obično se preporučiju slijedeći njegovi i okolni lokaliteti: Andrijevića potok, Američka strana, Arapov Brijeg, Babanovac, Bare, Bijeljino vrelo, Biser glavica, Ilomska i njeni vodopadi,[4] Kaursko vrelo, Manatovac, poljana Ravni Omar i Ribarska kuća – ugostiteljski objekat na Ugru, ispod Vitovlja.[5]

Legenda[uredi | uredi kod]

Porijeklo znakovitog imena ovoga brda nije pouzdano poznato. Moglo bi poticati iz perioda osmanlijske vladavine ovim krajem, kada se tu nastanio izvjesni Arap ili imućan čovjek sa takvim nadimkom. Postoji i legenda o tiraniji „prekomorskog crnog Arapina“ nad lokalnim stanovništvom, koji je „udario namet na vilajet“, uzimao desetinu i naplaćivao druge dažbine. Na Petrovu polju, još uvijek se pripovijeda o junaštvu Marka Kraljevića („od Prilepa Marko“) , koji je navodno pogubio Arapina, razrušio mu dvore i oslobodio cijeli kraj.

Prije obračuna sa "crnim Arapinom", Marko se, navodno, kod čobana (koji su ga počastili "pečenim ovnom", raspitivao za njegov dvorac. Niko nije smio da mu naznači lokaciju, osim izvjesnog Petra. Nakon boja, Marko je Petru, kao nagradu, alternativno ponudio stado od 1.100 ovaca ili da visoravan ponese Petrovo ime. Tako je, kažu, imenovano Petrovo polje, a prisutne ovce ravnopravno podijeljene čobanima.[6]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  2. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  3. Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  4. http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi Arhivirano 2014-05-17 na Archive.is-u.
  5. http://www.tageo.com/index-e-bk-v-02-d-343530.htm.
  6. https://www.youtube.com/watch?v=M8QlHo8yUy0.