Petar Bartolomej

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Barthelemi prolazi kroz sud ognjem, autor: Gustave Doré.

Petar Bartolomej (francuski: Pierre Barthélemy; ? - 20. april 1099) bio je mistik i vojnik rodom iz Francuske poznat po sudjelovanju u Prvom križarskom ratu.

Prvi put se spominje za vrijeme opsade Antiohije u decembru 1097. kada je počeo primati vizije Svetog Andrije. Prema tim vizijama se upravo u Antiohiji nalazilo Sveto koplje, te mu je Sveti Andrija naložio da ga nakon otkrivanja preda Raymondu Tuluškom. Bartolomej o svojim vizijama nije rekao nikome, a u februaru 1098. je počeo gubiti vid, što historičari tumače posljedicama gladi i pothranjenosti izazvane neočekivano dugotrajnom opsadom. Križari su Antiohiju zauzeli 3. juna 1098. ali su se već nekoliko dana kasnije našli pod opsadom velike muslimanske vojske pod Kerbogom. 10. ili 14. juna 1098. je Petar, baš kao što je Sveti Andrija rekao, pronašao Sveto koplje ispod crkve sv. Petra, te ga predao Raymondu. Papski legat i duhovni vođa križara Adhemar od Le Puya je prema tim tvrdnjama bio skeptičan, držeći Petra šarlatanom, ali se iz praktičnih razloga njemu nije usprotivio, držeći da će i lažno koplje podići uzdrmani križarski moral. Taj se stav pokazao ispravnim kada su 28. juna križari usprkos brojčane inferiornosti i očajne logističke situacije razbili Kerboginu vojsku.

Petar je nakon toga nastavio primati vizije, u kojima su se od križara tražilo da na Jeruzalem marširaju bosonogi, kao i čine razne pokore zbog vlastitih grijeha. Većina tih zahtjeva je bila ignorirana, a konačno su neki od križara počeli Petra nazivati varalicom. Kako bi ušutkao kritičare, Petar se 8. aprila 1099. pristao podvrgnuti Božjem sudu prolaženjem kroz vatru. Nakon prolaska je tvrdio da je nije ozlijeđen, ali dio historičara pretpostavlja da je zapravo bio teško opečen. Umro je nekoliko dana kasnije, pri čemu se upravo opekotine smatraju najvjerojatnijim uzrokom smrti.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Runciman, Steven (1987). A History of the Crusades, Volume 1: The First Crusade and the Foundation of the Kingdom of Jerusalem. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-34770-9. 
  • Anonymi Gesta Francorum et Aliorum Hieorsolimitorum (ed. L. Bréhier as Histoire Anonyme de la Premiére Croisade). Paris: 1924.
  • Runciman, Steven. A History of the Crusades (Vol. 1). Cambridge: Cambridge University Press, 1951. Reprinted 1987.
  • Asbridge, Thomas. 'The Holy Lance of Antioch: Power, Devotion and Memory on the First Crusade', Reading Medieval Studies 33 (2007), 3-36.