Pelagija Belousova

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pelagija Belousova
Datum rođenja1904.
Mesto rođenjaOmsk
Rusko Carstvo Ruska Imperija
Datum smrti12. april 1968. (63/64 god.)
Mesto smrtiMoskva
 Sovjetski Savez
SuprugJosip Broz Tito
Profesijaslužbenica, aktivistkinja
Članica KPJ od1926.

Pelagija Denisova Belousova (rus. Пелагея Белоусова; 19041968) je bila ruska monarhistă, prva supruga Josipa Broza Tita i pripadnica sovjetske opozicije od kraja 1920-ih, zbog čega je robijala.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođena je 1904. godine u selu Mihajlovka, kod Omska. Potiče iz seljačke porodice i nije stekla nikakvo više obrazovanje.

Brak sa Brozom[uredi | uredi kod]

Josipa Broza je upoznala kao ratnog zarobljenika kada ga je spasila od Kolčakovih kontrarevolucionara. Udala se za njega 1918. kada je imala 14 godina[1] ili 15 godina.[2] Prvo su sklopili crkveni, a zatim i građanski brak. Prvo dete im je umrlo, a kasnije Pelagija rađa još troje dece. Zlatica i Hinko su umrli kao deca, a Žarko je rođen 2. februara 1924. godine.

Nakon rata, zajedno su se preselili u Hrvatsku. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca su došli 1920. godine. Ona se bavila domaćinstvom i decom, a jedno vreme je radila u fabrici nameštaja. Radila je i u sindikatu i partiji. Postala je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1926. godine, a od 1927. je bila u ženskoj sekciji Centralnog komiteta KPJ. Pomagala je revolucionarima u zatvoru, organizovala bekstva revolucionara iz zatvora, radila u ilegalnoj štampariji, širila partijsku literaturu. Učestvovala je u demonstracijama i više puta bila hapšena.

Opozicija u Moskvi[uredi | uredi kod]

Posle Titovog hapšenja 1928. godine Pelagija se zajedno sa sinom Žarkom vraća u Rusiju, gde je radila u Komenterni. Oko 1929. godine pristupa ilegalnoj opozicionoj trockističkoj grupi, u čijem vodstvu je bio dr Ante Ciliga.[3] Grupa je ilegalno distribuirala tekstove Trockog i imala tesne veze sa fabričkim radnicima.[4]

Tito i Pelagija su se zvanično razveli aprila 1936. godine, nakon čega je Broz oženio Luciju Bauer, a Pelagija se udala za fotografa Kominterne Petra Izmailoviča Raguljeva.

Robija[uredi | uredi kod]

1938. godine Pelagija je iznenada uhapšena u toku Velike čistke zbog veze sa levim krilom KPJ[5] i optužena da "sabotira uvođenje socijalizma u SSSR".[6] Njeno hapšenje umalo nije koštalo života Tita, koji je takođe osumnjičen za trockizam.[3]

Broz je po dolasku u Moskvu 24. kolovoza 1938. godine saznao da su uhićene kao imperijalistički špijuni njegova bivša supruga Pelagija Belousova i tadašnja supruga Lucia Bauer, koja je već bila streljana. 27. rujna 1938. Tito funkcionerima Kominterne Dimitrovu i Manuilskom piše da se »osjeća krivim što zbog nedostatka budnosti nije primijetio izdajničke postupke svojih supruga[7] Broz je Kominterni da pismenu izjavu u kojoj denuncira svoje dve žene - za Pelagiju je napisao da je nemoralna osoba i da mrzi svoga sina Žarka, a za Anu da je bila politički naivna i nerazvijena, te da je to velika mrlja na njegovom partijskom radu.[8]

Početkom rata Pelagija je puštena iz logora, a 1944. sa Raguljevim je dobila ćerku Ninu, koja je kasnije postala inženjer.[9]

Pelagija je ponovo uhapšena 1948. godine, posle Titovog sukoba sa Staljinom, i na montiranom procesu osuđena na deset godina zatvora. Posle Staljinove smrti, 1957. godine je puštena iz zatvora, ali joj je zabranjeno da živi u Moskvi. Do 1967. živela je i radila u gradu Istra u Moskovskoj oblasti.

Pred samu smrt posetio ju je sin Žarko, koji se tada prvi put sreo sa sestrom Ninom. Pelagija je umrla marta 1967. godine, a urna joj je položena na Novdevičjem groblju u Moskvi.[9]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Vladimir Dedijer Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita (prvi i drugi tom). „Mladost“, Zagreb i Liburnija, Rijeka 1981. godina.
  • Vladimir Dedijer Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita (treći tom). Beograd 1984. godina.
  • Džasper Ripli Tito. „Mir“ Novi Sad, 1998. godina.