Pehar (zviježđe)
| Pehar (lat.:Crater) | |
|---|---|
 klikni za veću sliku | |
| Kratica | Crt |
| Genitiv | Crateris |
| Simbolizira: | pehar |
| Rektascenzija | 11 h |
| Deklinacija | −15° |
| Površina | 282 sq. deg. (rang: 53.) |
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
0 |
| Najsjanija zvijezda | δ Crt (Priv. mag. 3.57) |
| Meteorski pljuskovi | |
| Susjedna zviježđa |
|
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +65° i −90° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu April. | |
| vidi i Kategorija:Pehar (zviježđe) | |
Pehar (lat. Crater) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa. Predstavlja pehar boga Apolona.
Zvijezde[uredi | uredi kod]
Zviježđe nema zvijezda sjajnijih od 4. magnitude.
|
Odabrane zvijezde[uredi | uredi kod]
γ Crateris je bliska binarna zvijezda, udaljena od Zemlje oko 84 ly. Sjajnija zvijezda ima prividni sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52") 9.6m.
R Crateris je polupravilna promjenjiva tipa SRb, spektralnog tipa M7. Prividni sjaj joj se mijenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.
SZ Crateris (Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.
|
Najznačajniji objekti dubokog svemira[uredi | uredi kod]
NGC 3511 je spiralna galaktika tipa SBbc, sa slabo izraženom prečkom, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada galaktičkom skupu Abell 1060. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.
NGC 3887 je prečkasta spiralna galaktika, tipa SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.
NGC 3981 je spiralna galaktika sa dva široka spiralna kraka, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galaktiku otkrio William Herschel 1785. Godine.
Mitologija[uredi | uredi kod]
U grčkoj mitologiji, gavran služi bogu Apolonu, koji je šalje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i vodenu zmiju koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i Gavrana i vodenu zmiju i pehar.
Porijeklo priče je vjerojatno vezano uz činjenicu da se ova 3 zviježđa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva more.
