Parteš

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Parteš


Crkva svetog trojstva u Partešu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Gnjilane
UNMIK Parteš
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°24′07″N 21°26′01″E / 42.4019°N 21.4336°E / 42.4019; 21.4336
Parteš na mapi Srbije
Parteš
Parteš
Parteš (Srbije)


Koordinate: 42° 24′ 07" SGŠ, 21° 26′ 01" IGD

Parteš (alb. Partesh) je naselje u Opštini Gnjilane, Kosovo i Metohija, Republika Srbija. Većinsko stanovništvo su Srbi. Selo Parteš je sedište istoimene Unmikove opštine Parteš izdvojene iz opštine Gnjilane.

Istorija[uredi | uredi kod]

U doba kneza Lazara kao topografski naziv pominje se „Parteš Kladenac“. Po narodnoj tradiciji na ovom mestu selo nije nikada postojalo sve do oko 1750. godine, kada su se tu nastanili neki doseljeni Albanci. Zbog blata na ovom mestu oni se promene sa nekim srpskim rodovima iz sela Žegovca, pa odu u planinu, a Srbi siđu i nastane se u Partešu.

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]

Podaci iz 1929. godine[1]

Srpski rodovi:

  • Pavičići (12 k., Sv. Jovan), preseljeni iz Žegovca oko 1750. godine; Simonići (5 k.) i Kovačovci (18 k.) su postali od Pavičića i imaju istu slavu.
  • Kulići (4 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Žegovca sa Pavičićima.
  • Savići ili Kikerci (1 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Žegovca posle Pavičića. „Raselili“ se, jer su ubili nekog ćehaju.
  • Kalauzići (12 k., Sv. Jovan), doseljeni iz Žegovca kad i gornji.
  • Karadžići (9 k., Sv. Nikola), doseljeni posle Savića i Kalauza iz Karadžinca sa Kosova.
  • Nikići/Melezi (4 k., Sv. Nikola), doseljeni oko 1810. godine sa Kopaonika. Prvo se nastanili u Vlaštici, pa boravili u Vladovu i oko 1860. godine su preseljeni u Partešu. Melezima su prozvani što su prilikom doseljavanja sa Kopaonika znali albanski jezik, dok u Gornjoj Moravi taj jezik od Srba još niko nije govorio.
  • Grbelići (6 k., Sv. Marko). Gospodari Džinići ih doveli iz Makedonije oko 1830. godine. U početku su 7 godina živeli u Cernici i bavili se stočarstvom i „vođenjem mečke“. Džinići ih presele u ravnicu i nagnaju na zemljoradnju.
  • Ivanovci (1 k., Sv. Arhanđeo), preseljeni iz Šilova 1895. godine na imanje svoje majke.
  • Adži-Perci (1 k., Sv. Đorđe), preseljeni iz Pasjana 1904. godine od istoimenog roda na nasleđeno imanje. Starinom su iz susednog sela Nosalja.
  • Prezimena koja se javljaju u selu su: Simić, Stolić, Stošić, Savić, Stanković, Stević, Stojković, Jović, Jocić, Jovanović, Marković, Mitrović, Mirković, Milošević, Novaković, Tasić, Trifunović, Perić, Petković, Gavrilović, Vasić, Aksić, Lazić, Đokić, Živković, Cvetković, Karadžić, Dimić, Kecić, Zafirović, Dajić i druga.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci: „Naselja“ knj.28 (dr. Atanasije Urošević: Gornja Morava i Izmornik

Vidi još[uredi | uredi kod]