Parlament Ålanda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Parlament Ålanda
Ålands lagting
od 16. oktobra 2011.
zgrada parlamenta
Vrsta
Vrstajednodomni
Struktura
Političke grupe     Liberali za Åland (6)
     Ålandski Centar (7)
     Nesvrstana koalicija (4)
     Ålandski socijal-demokrati (6)
     Umjerenjaci Ålanda (4)
     Budućnost Ålanda (3)
Izbori
Posljednji izbori16. oktobra 2011.
Mjesto zasjedanja
Mariehamn, Åland
(Finska)
Web-stranica
www.lagtinget.aland.fi

Parlament Ålanda (švedski: lagting) je parlament Ålandskih ostrva, autonomne i demilitarizirane jednojezične švedske teritorije u Finskoj. Ovaj jednodomni parlament ima 30 poslanika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Zasedanje parlamenta

Åland je dugo bio dio Švedske i njegova je kultura i danas puno sličnija švedskoj. Åland je bio pokrajina Švedske od vikinškog doba ili još ranije. Åland je jedan od teritorija koje je Rusko Carstvo prisvojilo od Švedske Fredrikshamnskim sporazumom 1809. godine i otoci su postali dio poluautonomnog Velikog Vojvodstva Finske.

Od 1917. godine, stanovnici otočja su pokušavali pripojiti se svojoj matici, Švedskoj. Anketu za pripojenje Švedskoj, poduprlo je 96,2% stanovnika. Švedski nacionalizam je rastao, kao što je u Finskoj rastao antišvedsko raspoloženje, kao i jako mišljenje protiv rusifikacije i borbe za autonomiju Finske. Zbog toga, nastajali su sukobi između stanovnika koji su govorili finski i švedskog govornog stanovništva u Finskoj, zbog čega su se stanovnici Ålandskih otoka pribojavali budućnosti u takvoj državi.

Usprkos tome, Finska nije bila spremna za okupaciju otočja i ponudili su autonomni status umjesto odvajanja. Ipak, stanovnici nisu prihvatili ponudu i takva neriješena situacija je došla pred Ligu naroda. Ta međunarodna organizacija je odlučila da Finska treba zadržati suverenitet, ali Ålandski otoci trebaju postati autonomni teritorij. Finska je imala obvezu osigurati stanovništvu Ålanda pravo na švedski jezik, kao i pravo na vlastitu kulturu i lokalne običaje. Sporazumom je zajamčen neutralni status otočja, kao i zabranu bilo kakve vojne nazočnosti na otocima.

9. juna 1922. održano je prvo zasijedanje lokalne skupštine i taj se datum i danas obilježava kao početak autonomije arhipelaga.

Vremenom, zahvaljujući zakonima o autonomiji, skupština je prerasla u parlament koji je stekao pravo na donošenje zakona u sferama koje se tiču unutarnje politike i uređenja arhipelaga. Parlament može donositi odluke samo u područjima u kojima ima prenesene nadležnosti dok su u ostalim područjima na snazi zakoni Finske. Opseg autonomije može se mijenjati samo promjenom ustava u Finskom parlamentu, a današnji je Zakon o autonomiji stupio na snagu 1993. godine kada je i naziv lokalna skupština zamijenjeno nazivom parlament kako bi se izbjela zabuna sa sličnim nazivom lokalnih skupština okruga u Švedskoj i postigla veća sličnost sa nazivom koji za svoju skupštinu koriste Farska ostrva.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]