Paralela (geografija)
Paralela ili usporednica je kružnica koja spaja sve točke iste geografske širine na površini Zemlje. Prema drugoj postojećoj definiciji, paralela je opseg kružnog presjeka Zemljine kugle s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema Zemljinoj osi. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.
Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok – zapad i idu paralelno s ekvatorom, dok su meridijani okomiti na paralele, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina pola. Ekvator je najveća paralela a prema sjeveru i jugu od njega paralele su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje paralele koje se nalaze 90° južno te 90° sjeverno od ekvatora. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom polu. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 km.
Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od ekvatora, koji je prema tome nulta paralela i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Dok on proizlazi iz prirode rotirajuće kugle, nulti meridijan u Greenwichu je proizvoljno dogovoren.
Veličina paralela i meridijana[uredi | uredi kod]
Radijus paralele smanjuje se s kosinusom geografske širine β prema polovima i zbog toga iznosi na kugli polumjera R točno r = R·cos β. Za razliku od toga, meridijani imaju uvijek jednak polumjer, jer polaze i završavaju na Zemljinim polovima.
Osobite paralele[uredi | uredi kod]
Osobite paralele su već spomenuti ekvator, obratnice, polarni krugovi i polovi.
- sjeverni pol na 90° sjeverno
- sjeverni polarni krug, često i sjeverna polarnica ili arktički krug, na 66° 33' sjeverno
- sjeverna obratnica, poznatija kao Rakova obratnica, na 23°27' sjeverno
- ekvator na 0°
- južna obratnica, poznatija kao Jarčeva obratnica, na 23°27' južno
- južni polarni krug, često i južna polarnica ili antarktički krug, na 66°33' južno
- južni pol na 90° južno
Ekvator[uredi | uredi kod]
Zemljin ekvator je najduža paralela i dijeli ju na dvije polutke. Kad bi Zemlja imala oblik prave kugle, (R=6371,2 km), ekvator bi bio dug 40.032 km. No, Zemlja je spljoštena za 0,3%, tako da je ekvator u stvarnosti dugačak 40.075 km, dok je dužina meridijana 40.009 km.
Obratnice[uredi | uredi kod]
Osobitost pojedinih obratnica, Rakove i Jarčeve, je u tome da ih određuje najsjeverniji i najjužniji položaj Sunca u zenitu na Zemlji. Zbog kosine ekliptike, obje se nalaze na 23°27' geografske širine, sjeverno i južno. Na obratnicama podnevno Sunce je točno u zenitu početkom astronomskog ljeta odnosno zime (na sjevernoj polutci to je 21. 6. i 21. 12., a na južnoj obrnuto).
Polarni krugovi[uredi | uredi kod]
Polarni krugovi su, opet, one dvije geografske širine gdje Sunce istih dana upravo više ne zalazi odnosno, više ne izlazi. Od sjevernog odnosno južnog pola udaljene su jednako kao i Jarčeva i Rakova obratnica od ekvatora i nalaze se na 66°33' sjeverne odnosno južne geografske širine. U smjeru prema polovima polarni krugovi - koji se, radi astronomske refrakcije ustvari nalaze na oko ± 67°12' - omeđuju područja s pojavama polarnog dana ljeti i polarne noći zimi (traju od jednog do 26 tjedana).
Polovi[uredi | uredi kod]
Zemljini polovi nalaze se uvijek točno na 90° sjeverne odnosno južne geografske širine. Oni su sasvim posebni, jer pretstavljaju zapravo točku definiranu sjecištem svih meridijana.
Paralele se često koriste za razgraničenje između država odnosno regija, prije svega u Sjevernoj Americi.