Papirije Fabijan
Papirije Fabijan latinski: Papirius Fabianus) bio je rimski retor i filozof, koji je živio u doba vladavine careva Tiberija i Kaligule u 1. stoljeću nove ere.[1]
Papirije Fabijan bio je učenik Arelija Fuska i Rubelija Blanda u retorici te Kvinta Sekstija u filozofiji i, premda mnogo mlađi od njih dvojice, podučavao je Albucija Silu retorskom umijeću.[2] Fabijanov retorički stil opisuje Seneka Stariji,[2] koji ga često citira u trećoj knjizi svojih Rasprava (Controversiae), kao i u svojim Savetodavnim besedama (Suasoriae). Rani uzor u retorici bio mu je njegov učitelj Arelije Fusko, no kasnije je usvojio manje kićeni oblik govorništva, iako nikada nije postigao veliku pronicljivost i jednostavnost.[1]
Fabijan je, međutim, ubrzo napustio retoriku zarad filozofije, a Seneka Mlađi njegova filozofska djela smješta uz bok djela Cicerona, Azinija Poliona i Tita Livija.[3] Filozofski stil Fabijanov opisan je u Senekinom 100. pismu, a u nekim se točkama njegov opis podudara s opisom Seneke Starijeg.[4] Čini se da su i stariji i mlađi Seneka poznavali Fabijana i očito ga vrlo cijenili.[5]
Fabijan je bio autor djela pod naslovom Civilia,[1] koji bi mogao biti prijevod grčke riječi πολιτικά, "društveni problemi".[6] Njegovi su filozofski spisi po broju premašivali Ciceronove, no ništa se od Fabijanovih djela nije sačuvalo osim ponekog naslova i citata kod drugih autora.[6] Iz naslova njegovih djela zaključuje se da se posebno zanimao za prirodne znanosti, a Plinije Stariji naziva ga "vrlo učenim u prirodoslovlju" (rerum naturae peritissimus).[7] Iz Seneke zaključujemo da je pisao o fizici,[8] dok Plinije Stariji često spominje Fabijanova djela O životinjama (De animalibus) i Prirodne pojave (Causarum naturalium libri).[1]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Smith 1873, s.v. "Fabianus, Papirius"
- ↑ 2,0 2,1 Seneka Stariji, Controversiae, III, proem.
- ↑ Seneka Mlađi, Pisma Luciliju, 100.
- ↑ Seneka Stariji, Controversiae, II, proem.
- ↑ Cf. Seneka Stariji, Controversiae, III, proem. i Seneka Mlađi, Pisma Luciliju, 11.
- ↑ 6,0 6,1 Budimir & Flašar 1991, str. 395
- ↑ Plinije Stariji, Poznavanje prirode, XXXVI, 15.
- ↑ Seneka Mlađi, Prirodoslovni problemi, III; 27.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Budimir, Milan; Flašar, Miron (1991). Pregled rimske književnosti. Beograd: Naučna knjiga.
- Smith, William (1873). A Dictionary of Greek and Roman biography and mythology. London.