Palazzo Barberini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Palazzo Barberini
Orginalni izgled palače
Orginalni izgled palače
Orginalni izgled palače
Mjesto Rim
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1627. - 1633.
Naručitelj Papa Urban VIII.
Korisnik Galleria Nazionale d'Arte Antica
Tip građevine palača
Arhitektonski stil barok
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Carlo Maderno, Gian Lorenzo Bernini, Francesco Borromini
Koordinate: 41°54′N 13°29′E / 41.900°N 13.483°E / 41.900; 13.483

Palazzo Barberini je barokna palača iz 17. vijeka u historijskom centru Rima na Piazzi Barberini.[1] U njoj je danas smješten dio muzeja Galleria Nazionale d'Arte Antica s finom kolekcijom renesansnih i baroknih slika.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Sve je počelo 1623. kada je Maffeo Barberini izabran za papu pod imenom Urban VIII.. Dvije godine kasnije kupio je vilu na brdu Kvirinal, koja je nekad pripadala porodici Sforza, za svoje ambiciozne nećake.[2] Za uređenje i adaptaciju vile angažirao je arhitekta Carla Maderna, koji je palaču počeo graditi 1627.[2] uz pomoć nećaka Borrominija.[1] Maderno je ingeniozno odlučio da ne sruši staru vilu, već mu je ona poslužila kao veza između dva nova krila koja je počeo podizati. Taj novi tlocrt u obliku slova H, bio je velik doprinos baroknoj arhitekturi, jer je omogućio da se između krila podižu vrtovi s egzotičnim biljem i tajnim labirintima.[2]

Vrt i fasada palače danas
Borrominijeve spiralne stepenice

Danas se u palaču i muzej ulazi iz ulice Via delle Quattro Fontane kroz portik kog je vjerojatno projektirao Bernini, jer je on 1629. preuzeo gradilište , kad je Maderno umro.[2] Srce palače je veliki salon kog je oslikao veličanstvenom stropnom freskom Pietro da Cortona. Do te monumentalne prostorije može se doći preko Berninijeva kvadratnog stepeništa i izvanrednih spiralnih stepenica, koje je najvjerojatnije projektirao i izveo Borromini.[2] Počevši od oko 1620. pa sve do sredine 18. vijeka brojni umjetnici i zanatlije neprekidno su radili na ukrašavanju enterijera. Tokom 18. vijeka Cornelia Costanza, posljednji direktni nasljednik porodice Barberini, podigla je još jedan kat u stilu rokokoa sa stanom, u kom su njeni nasljednici živjeli sve do 1955. godine.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Piazza Barberini (engleski). Aviewon cities. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-10. Pristupljeno 8. 3. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Palazzi (talijanski). Barberini Corsini. Pristupljeno 8. 3. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]