Paško Kaliterna

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Paško Kaliterna (Split, 8. siječnja 1890.[1]Split, 18. veljače 1944.), bio je hrvatski političar i novinar. Slovio je kao hrvatski domoljub i samoprijegorni idealist.

Osnovnu je školu završio u Splitu. Potom je odradio trgovačku praksu, nakon čega je otvorio svoju trgovačku radnju koja se nalazila u ondašnjoj Križevoj ulici.

Politički se rano aktivirao. Upoznao se s radom braće Radić, a sa Stjepanom Radićem je bio i u izravnom osobnom kontaktu. Nakon što mu se Radić potužio na slab rad intelektualaca s hrvatskoga juga, Kaliterna je s velikim entuzijazmom krenuo u rad na propagiranju HSS-a.

HSS je nakon prvoga svjetskog rata bio vrlo slab; splitski ogranak je bio utemeljen tek 1925.[2]. U ondašnje malobrojne HSS-ove pristaše u Splitu je pripadao i Paško Kaliterna. Uskoro je postao članom i odbornikom splitskoga ogranka HSS-a, a nakon toga je bio kandidatom na općinskim izborima. Uskoro je postao i vijećnikom, a u HSS-u i predsjednikom sve do uvođenja šestosiječanjske diktature. Popuštanjem diktature, aktivan je na kotarskoj razini te je uskoro postao zastupnikom za splitski kotar.

Zbog tvrdosti svojih uvjerenja i nepopustljivosti prema vlastima karađorđevićevske balkanskofašističke diktature[3], često puta je imao problema sa žandarmerijom Kraljevine Jugoslavije, bilo da je bio zatvaran, vrijeđan ili da mu se vršilo premetačine.

Godine 1938. je pokrenuo zajedno s kolegom dr-om Josipom Berkovićem splitski dnevni list Hrvatski glasnik. Iako su bili dugo vremena suradnici, njih dvoje su vremenom imali sve više neslaganja, što je odražavalo sukob dviju struja u HSS-u, umjerene HSS-ovske kojoj je pripadao Kaliterna, i frankovačke, kojoj je pripadao Berković.[4]

Unatoč tome što je HSS-u talijanskom okupacijom Splita zabranjen rad, nastavio je djelovati u HSS-ovačkom duhu i kontaktirati, kako sa stranačkim kolegama, tako i s pripadnicima splitskog ogranka KPJ. Zabilježen je njegov susret s Vickom Krstulovićem, čiji je zahtjev da HSS-ovci pruže oružani otpor odbacio. Tijekom talijanske okupacije, pokrenuo je tjednik Spalato rurale.

Višegodišnji požrtvovni rad ga je istrošio, zbog čega je mlad umro, 18. veljače 1944. godine.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Slobodna Dalmacija Željko Čulić (3): HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova - Afirmacija hrvatskih kadrova, 12. siječnja 2001.
  • Slobodna Dalmacija Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (5): Gorljivi domoljub Paško Kaliterna, 14. siječnja 2001.
  1. Mirko Glojnarić: Borba Hrvata : kronika dvaju desetljeća političke povijesti (1919. — 1939.), 2. izd., Zagreb : Naklada Antuna Velzeka, svibnja 1940., str. 218.
  2. Slobodna Dalmacija Razgovor - Željko Čulić, sin "narodnog neprijatelja": Oca sam 1945. prikriveno pokapao (razgovarao Damir Pilić), pristupljeno 14. veljače 2011.
  3. Zbornik
  4. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006. Tonko Barčot: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1939.-1941., str. 682]