Płońsk
Płońsk
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°38′N 20°23′E / 52.633°N 20.383°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Mazovjecko vojvodstvo |
| Povjat | Płońsk |
| Gradska prava | 1400.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Andrzej Józef Pietrasik |
| Površina | |
| - Ukupna | 11.6 km²[2] |
| Visina | 3[1] |
| Stanovništvo (2021.) | |
| - Grad | 21,924[1] |
| - Gustoća | 1,890 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 09-100[1] |
| Karta | |
Płońsk je grad od 21,924 stanovnika[1] u centru Poljske.[2] .
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Płońsk se prostire duž riječice Płonka, udaljen 67 km sjeveroistoistočno od Varšave.
Historija[uredi | uredi kod]
Płońsk je nastao za ranog srednjeg vijeka, prvi put je dokumentiran 1155. kao utvrda, uz koju se tokom 11 i 12. vijeka razvilo trgovište.[3] Ono je početkom 14. vijeka postalo sjedište kastelana, pa je gradska prava dobilo negdje oko 1400.[3] od mazovjeckog vojvode Zemovita IV.[2]
Između 1526.-29., zajedno sa sjevernom Mazovijom postao je dio Kraljevine Poljske. Tokom 15 i 16. vijeka razvio se kao zanatsko-trgovački centar, zahvaljući tome što se nalazio na putu između Litve i Prusije. U to vrijeme bio je poznat po stočnim sajmovima.[3] Razvoj je prekinut u 17. vijeku, nakon Švedske invazije na Poljsku, tako da je od mjesta sa 130 kuća spao na samo 21.[2]
Židovska zajednica u Płońsku dobila je važnosti nakon Švedske invazije na Poljsku i izbora Michała Korybuta Wiśniowieckog za kralja Poljsko-Litvanske Unije. On je Židovima dozvolio da grade kuće, sinagoge i proizvode pivo. Tako da su izbijanja Drugog svjetskog rata živjeli mirno. U njemu je rođen i odrastao David Ben Gurion prvi premijer Izraela.[2]
Od 1795. za Prve podjele Poljske je dio Kraljevine Pruske, a od 1807. je dio napoleonskog Varšavskog vojvodstva. Nakon tog je od 1815. dio ruske Kongresne Poljske.[3]
Krajem 19. vijeka izgrađeni su prvi pogoni prehrambene industrije, a od 1924. povezan je željezničkom prugom.[3]
U Płońsku je u periodu 1865.-1866. radio kao učitelj mladi Henryk Sienkiewicz koji je u njemu napisao svoj prvi objavljeni roman Uzalud (Na Marne).[2]
Za Drugog svjetskog rata i Njemačke okupacije bio je dio Trećeg Reicha. U to vrijeme između 1940.-42. iz židovskog geta je oko 12,000 ljudi deportirano u Koncentracijski logor Auschwitz.[3]
Privreda[uredi | uredi kod]
Današnji Płońsk je centar poljopriivrednog kraja poznat po malinama, pa je prije svega grad prehrambene industrije, njegov mlin je jedan od najvećih u Poljskoj. Pored tog ima i pogone konditorske, kemijske, metalurške, elektro i tekstilne industrije, tvornicu građevinskog materijala i štampariju.[2]
Znamenitosti i obrazovanje[uredi | uredi kod]
Najveća znamenitost je kasnogotička karmelićanska crkva Trzewiczek sa početka 16. vijeka (restaurirana 17-19. vijek).
U gradu djeluje filijala Varšavskog univerziteta, studij menadžmenta i marketinga.[3]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Płońsk ima ugovore sa slijedećim gradovima[4];
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Poland: Major Cities” (engleski). City population. Pristupljeno 10.10. 2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „Historia” (poljski). Urząd Miejski w Płońsku. Pristupljeno 10.10. 2022.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Płońsk” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 10.10.2022.
- ↑ „Honorowa Flaga Europy dla Płońska” (poljski). Urząd Miejski w Płońsku. Pristupljeno 10.10. 2022.
