Cookovi Otoci
Kukova Ostrva Cookovi Otoci Kūki 'Āirani Cook Islands |
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Državna himna: "Te Atua Mou E God is Truth" |
||||
Glavni grad i najveći grad | Avarua | |||
Službeni jezici | Engleski Maorski Kukovih Ostrva |
|||
Demonim | Cook Islander | |||
Vlada | Ustavna monarhija | |||
- | Državni poglavar | Kraljica Elizabeta II | ||
- | Kraljičin predstavnik | Tom Marsters |
||
- | Premijer | Henry Puna | ||
Pridružena država | ||||
- | Samouprava u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom | 4. august 1965. | ||
Površina | ||||
- | Ukupno | 240 km2 (206..) | ||
Stanovništvo | ||||
- | Popis iz 2006 | 19.569 | ||
- | Gustoća | 76/km2 | ||
BDP (PPP) | procjena za 2005 | |||
- | Ukupno | 183,2 mil $ (nerangiran.) | ||
- | Per capita | 9.100 $ (not ranked.) | ||
Valuta | Novozelandski dolar također se koristi (Dolar Cookovih Otoka) (NZD) |
|||
Vremenska zona | (UTC-10) | |||
Pozivni broj | 682 | |||
Web domena | .ck |
Kukovi ili Cookovi Otoci predstavljaju skupinu od 15 malih otoka u Južnom Pacifiku koji se nalaze u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom.
Imaju oko 20.000 stanovnika, koji su većinom polinežanski Maori Cook Otočja. Glavna vjerska zajednica je krščanska Crkva Cook Otočja.
Glavni izvor prihoda je turizam.
Geografija[uredi | uredi kod]
Sastoji se od 15 malih ostrva u Južnom dijelu Pacifika, ukupne površine 240 km². Glavni grad ove države je Avarua, a službeni jezici su engleski, kukovski maorski.
Historija[uredi | uredi kod]
Otoke su između 9. i 12. stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606 je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773 pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900 prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965 dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Kukovi otoci pripadaju polinezijskom govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10,000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1,000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 n.e. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.
Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.
Kukovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.
Etničke grupe[uredi | uredi kod]
Industrija[uredi | uredi kod]
Najrazvijenija grana industrije je turizam, koji prednjači u odnosu na offshore (bescarinskog) bankarstvo, trgovine biserima i izvozom voća.
Otoci[uredi | uredi kod]
- Aitutaki
- Atiu
- Mangaia
- Manihiki
- Manuae
- Mauke
- Mitiaro
- Nassau
- Palmerston
- Penrhyn
- Pukapuka
- Rakahanga
- Rarotonga
- Suwarrow
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- Rarotonga,Kukovi otoci fotografije Arhivirano 2006-06-21 na Wayback Machine-u
- The Cook Islands Arhivirano 2011-08-31 na Wayback Machine-u