Coordinates: 44°31′12″N 16°20′35″E / 44.52000°N 16.34306°E / 44.52000; 16.34306

Ostaci srednjovjekovne crkve u Koluniću

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ostaci srednjovjekovne crkve u Koluniću

44°31′12″N 16°20′35″E / 44.52000°N 16.34306°E / 44.52000; 16.34306 Ostaci srednjovjekovne crkve u Koluniću nalaze se na području opštine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Proglašeni su, zajedno sa nekropolom stećaka, za nacionalni spomenik BiH [1]

Lokacija[uredi | uredi kod]

Mjesto Kolunić nalazi se oko 3,2 km na putu Bosanski Petrovac - Drvar, na južnom rubu Petrovačkog polja. Nekoliko parcela odvaja lokalitet Crkvina od puta.

Historija[uredi | uredi kod]

Petrovačko polje bilo je centralni dio srednjovjekovne župe Pset. Đuro Basler datira crkvu u Koluniću „vjerovatno u 14. stoljeće“ oslanjajući se na historijske izvore koji se odnose na selo Kolunić, odnosno pleme Kolunića. Obzirom na formalne analogije između crkve u Koluniću i nekih crkava u Sloveniji neki je datiraju u XII. stoljeće, najkasnije do 1300. godine. [1]

Opis[uredi | uredi kod]

Crkva se sastoji od broda i četverougaonog oltarnog prostora. Iznad oltarnog prostora nalazi se zvonik. Cjelokupna visina tornja sa apsidom je oko 10–11 m, od toga otpada na apsidu 4,65 m. Svi vertikalni bridovi na crkvi su uokvireni naizmjenično većim i manjim dobro oklesanim kvaderima. Zidovi su građeni od jedva oklesanih kvadera. Na ploči koja je stajala blizu vanjske južne strane crkvenog zida bio je na uglu između dvije strane krst sa čije je svake strane pisao tekst OSTOÉ+ OSTOÉ, na ustavnoj glagoljici 14.-15. stoljeća ali tako da se natpis sa lijeve strane krsta pojavio u zrcalnoj slici. Stećak sa natpisom dugo vremena smatran je izgubljenim.[1]

Sa svih strana crkve nalazi se nekropola sa stećcima u obliku uglavnom većih ploča. Obrada ovih spomenika je jedva primjetna, tako da su ploče nepravilnog pravougaonog oblika. Često su im kraće strane zaobljene. Odavno su već utonule, a neke ploče su prelomljene.[1]

Stećak sa tekstom na glagoljici[uredi | uredi kod]

Stećak sa natpisom izvjesnog Ostoje na glagoljici, za koji se duže od 100 godina mislilo da je nepovratno izgubljen, pronađen je tokom čišćenja prostora uz crkvu. Otkrio ga je protoprezviter-stavrofor Zdravko Bogojević iz eparhije bihaćko-petrovačke. Nema zvanične potvrde nadležnih institucija koje se bave zaštitom kulturno-istorijskog nasljeđa.[2]

Sadašnje stanje[uredi | uredi kod]

Ostaci crkve izloženi su daljnjem propadanju. Za ovu jedinstvenu crkvenu građevinu na teritoriji Bosne i Hercegovine potrebna su dodatna istraživanja koja će osigurati podatke potrebne za njeno sigurnije datiranje i stilsko određenje.

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]