Osilnica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Osilnica
Osilnica
Osilnica
Koordinate: 45°31′N 14°41′E / 45.517°N 14.683°E / 45.517; 14.683
Država:  SLO Slovenija
'Pokrajina:' Dolenjska
'Regija:' Jugoistočna Slovenija
Općina Osilnica
Visina 293.6 m
Stanovništvo (2002.)
 - naselje 63
Poštanski broj 1337 Osilnica
Karta
Osilnica na karti Slovenije
Osilnica
Osilnica

Osilnica je zbijeno pogranično naselje i središte istoimene općina u Beloj krajini u jugoistočnoj Sloveniji. Osilnicu se, kao i čitavu Belu Krajinu službeno svrstava u pokrajinu Dolenjsku i statističku regiju Jugoistočna Slovenija.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Osilnica obuhvaća i zaselak Potuharicu. Leži u dolini rijeke Kupe, na ravni nazvanoj i Osilniško polje ili Osilniška dolina.

Naselje je središte gornje doline rijeke Kupe i polaziše za izlete po rijeci i okolici. Južno od naselja je porječje rječice Čabranke i Kupe, koje dotječu s juga, Gorskog kotara. Sjeveroistočno od Osilnice je Hrvatsko, a jugoistočno Zakrajc Turkovski (Gorski kotar).

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Skupa s crkvom ss. Petra i Pavla se mjesto prvi put spominj 1363., kada je tu ustanovljena parohija. Mjesto je kao i cijela Bela Krajina doseljena u XVI. i XVII. st. hrvatskim i srpskim stanovništvom te Morlacima koji su bježali pred turskom najezdom.

Osilnica je kao pogranično mjesto dobilo mitnicu, jer se trgovalo prema moru (najviše prema Rijeci, a manje prema Krasu i Furlaniji), a kasnije prema Karlovcu.

Osilniško polje i Osilnica

Za vrijeme Marije Terezije je Osilnica postala središte općine, čije su se granice mijenjale. Unutar općine su nekad bili Trava i Draga, te Srebotnik. U vrijeme Napoleonovih Ilirskih provincija je bila podopćina u Općini Kočevska Reka, koja je bila dio Kočevskog kantona. Po upravnom uređenju habsburške monarhije Osilnica je bila pod Okrugom Kočevje i Okrugom Novo Mesto.

Sv. Petar i Pavle - Osilnica

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Osilnica je 1857. dobila osnovnu školu. Radi velikog broja djece (preko 200) i prilične udaljenosti nekih sela, početkom XX.st.otvaraju se i škole u Papežima i Bosljivoj Loki.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Tu je tvornica Liv iz Postojne imala svoju podružnu radionicu koja je uništena 'privatizacijom' tako da se mali broj stanovnika bavi poljoprivredom i ponešto izletničkim turizmom.

Stanovištvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Osilnica je imala 63 stanovnika, a prema podacima Statističkog ureda RS u 2020. je u Osilnici živjelo 76 stanovnika.

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Stane Jarm, kipar

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]