Orihuela
Orihuela | |
|---|---|
| Koordinate: 38°5′N 0°56′W / 38.083°N 0.933°W | |
| Država | |
| Autonomna zajednica | Valencija |
| Provincija | Alicante |
| Comarca | Vega Baja del Segura |
| Vlast | |
| - Alcade (gradonačelnik) | Emilio Bascuñana |
| Površina | |
| - Ukupna | 365 km²[1] |
| Visina | 236 m[1] |
| Stanovništvo (2017.) | |
| - Grad | 76,097[1] |
| - Gustoća | 208.2 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 03300 |
| Karta | |
Pozicija Orihuela u Španjolskoj | |
Orihuela je grad i općina od 76,097 stanovnika[1] na istoku Španjolske, koji administrativno podpada pod Autonomnu zajednicu Valenciju i Provinciju Alicante.[2]
Orihuela leži sjeveroistočno od grada Murcije u plodnoj Dolini Vega, duž obala rijeke Segure.[2]
Orihuela je iznikla kao ibersko naselje, prije dolaska Rimljana na Iberijski poluotok. Za rimske vlasti bila je poznata pod imenom Orcelis.[2] Za vizigotske vlasti Orihuela je bila prijestolnica pogranične zone koja je obuhvaćala današnji Alicante i Murciju. Tokom 8. vijeka bila je rezidencija Theudimera, vizigotskog grofa koji je uspio zadržati svoju autonomiju i pod omejadskom vlašću. On je prema legendi na bedeme postavio žene odjevene u ratničke uniforme, na taj način je prisilio Maure na pregovore. Grad je ipak tokom 9. vijeka izgubio svoju autonomiju pa je postao dio Omejidskog Kalifata, a kasnije raznih maurskih Taifa.[3]
To je trajalo sve do 13. vijeka, točnije do 17. jula 1242. kad su vojnici kastiljskog kralja Alfonsa X zauzeli Orihuelu.[3]
Grad je 1296. odlučio promjeniti vladara pa je izabrao Jaima II pa je tako postao dio Kraljevine Valencije.[3] Orihuela od 1564. ima status biskupije.[3]
Grad je orobljen za nemira na samom početku vladavine Karla V - 1520., i ponovno za Rata za španjolsko nasljeđe - 1706.[2] Još gore je bilo to što je za vrijeme tog rata tadašnji guverner Marqués de Rafal stao je na stranu pretendenta Karla VI pa je zbog tog nakon pobjede Filipa V - grad pao u nemilost i izgubio sve dotadašnje privilegije.[3]
Orihuela je pretrpjela nekoliko epidemija kuge, dijelom je uništena u potresu koji ju je zadesio 1829., a više puta je bila poplavljena od rijeke Segure.[2]
- Miguel Hernández (1910. - 1942.) pjesnik[3]
