Orašac (Dubrovnik)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Orašac
Orašac na mapi Hrvatske
Orašac
Orašac
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 130 m
Geografske koordinate
 - z. š. 42.702 N
 - z. d. 18.007 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 546
Pošta 20234 Orašac
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Orašac

Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]

Orašac se nalazi 15 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku magistralu, između Zatona i Trstenog. Orašac se veċim dijelom proteže po brdu iznad magistrale, a manjim ispod nje. Nizbrdicom, ispod magistrale, kroz maslinjake, borove, čemprese i makiju vodi šetnica do uvale u kojoj su vezovi za barke, plaža, taverna i mul (pristanište za plovila) okrenuti prema otoku Kalamoti (Koločepu).

Naziv[uredi | uredi kod]

Legenda kaže da Orašac nosi ime po orasima. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada Dubrovačke Republike, tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u Gružu kad se najveći dio oraha posjekao.

Povijest[uredi | uredi kod]

Kao i danas, Orašac se i u povijesti dijelio na dva dijela: Poljice i Orašac. Dio Poljice je do pada Republike bio izgrađen do područja zvanog Krst na koje je postavljen kameni križ. Prvo spominjanje imena dogodilo se 1040. Kuće u naselju su tada građene jedna uz drugu radi što lakše obrane od Neretvanskih gusara. Orašac se u to vrijeme nazivao pod Zahumljem, a ime mu se izriče tek 1333. godine. Danas Orašani obično govore da Poljice od Orašca dijeli voda koja protječe ispod mosta. Godine 1399., na Mitrovdan, Orašac ulazi u sastav Dubrovačke Republike. Tijekom rata u Hrvatskoj Orašac je bio pod okupacijom JNA koji su popljačkali i popalili gotovo sve kuće i ostalu infrastrukturu.

Običaji i kulturna dobra[uredi | uredi kod]

U Orašcu se tradicionalno naveliko slavi blagdan Gospe od Orašca (2. srpnja) kako se zove i Župna crkva u naselju. U crkvi se nalaze slike Sv. Marije od Žalosti i sv. Ivana Krstitelja koje su registrirane na listi zaštiċenih dobara Ministarstva kulture RH-a.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Stanovnici Orašca se uglavnom bave turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom.

U Orašcu je krajem 80.-tih godina izgrađen hotelski kompleks Dubrovački vrtovi sunca koji je za vrijeme rata u potpunosti razoren, ali je njegova obnova u tijeku. Obnovljeni hotel s pet zvjezdica u lancu je svjetski poznatih hotela Radisson SAS, a ime hotela je Radisson BLU Resort & Spa Dubrovnik Riviera. U sklopu kompleksa djeluje veliki auto kamp sa svim potrebnim sadržajima. U istom sklopu se nalazi i ljetnikovac Soderini sa restoranom.

Izgradnjom dubrovačkog mosta Orašac se približio Dubrovniku na 15 km, a Orašani svakodnevno idu u Grad na svoja radna mjesta.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Orašac u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu živi 631 stanovnik.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]

Napomena: Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Poljice koje je 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]