Orašac (Dubrovnik)
Orašac
| |
---|---|
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Dubrovnik |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 130 m |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 42.702 N |
- z. d. | 18.007 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 546 |
Pošta | 20234 Orašac |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Orašac
|
Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]
Orašac se nalazi 15 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku magistralu, između Zatona i Trstenog. Orašac se veċim dijelom proteže po brdu iznad magistrale, a manjim ispod nje. Nizbrdicom, ispod magistrale, kroz maslinjake, borove, čemprese i makiju vodi šetnica do uvale u kojoj su vezovi za barke, plaža, taverna i mul (pristanište za plovila) okrenuti prema otoku Kalamoti (Koločepu).
Naziv[uredi | uredi kod]
Legenda kaže da Orašac nosi ime po orasima. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada Dubrovačke Republike, tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u Gružu kad se najveći dio oraha posjekao.
Povijest[uredi | uredi kod]
Kao i danas, Orašac se i u povijesti dijelio na dva dijela: Poljice i Orašac. Dio Poljice je do pada Republike bio izgrađen do područja zvanog Krst na koje je postavljen kameni križ. Prvo spominjanje imena dogodilo se 1040. Kuće u naselju su tada građene jedna uz drugu radi što lakše obrane od Neretvanskih gusara. Orašac se u to vrijeme nazivao pod Zahumljem, a ime mu se izriče tek 1333. godine. Danas Orašani obično govore da Poljice od Orašca dijeli voda koja protječe ispod mosta. Godine 1399., na Mitrovdan, Orašac ulazi u sastav Dubrovačke Republike. Tijekom rata u Hrvatskoj Orašac je bio pod okupacijom JNA koji su popljačkali i popalili gotovo sve kuće i ostalu infrastrukturu.
Običaji i kulturna dobra[uredi | uredi kod]
U Orašcu se tradicionalno naveliko slavi blagdan Gospe od Orašca (2. srpnja) kako se zove i Župna crkva u naselju. U crkvi se nalaze slike Sv. Marije od Žalosti i sv. Ivana Krstitelja koje su registrirane na listi zaštiċenih dobara Ministarstva kulture RH-a.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Stanovnici Orašca se uglavnom bave turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom.
U Orašcu je krajem 80.-tih godina izgrađen hotelski kompleks Dubrovački vrtovi sunca koji je za vrijeme rata u potpunosti razoren, ali je njegova obnova u tijeku. Obnovljeni hotel s pet zvjezdica u lancu je svjetski poznatih hotela Radisson SAS, a ime hotela je Radisson BLU Resort & Spa Dubrovnik Riviera. U sklopu kompleksa djeluje veliki auto kamp sa svim potrebnim sadržajima. U istom sklopu se nalazi i ljetnikovac Soderini sa restoranom.
Izgradnjom dubrovačkog mosta Orašac se približio Dubrovniku na 15 km, a Orašani svakodnevno idu u Grad na svoja radna mjesta.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Orašac u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu živi 631 stanovnik.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]
Napomena: Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Poljice koje je 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službena stranica Arhivirano 2005-12-13 na Wayback Machine-u