Opsada Kijeva (968)

Opsada Kijeva 968. godine (ruski: Осада Киева; ukrajinski: Осада Киева) je naziv za događaj, kada su, prema navodima srednjovjekovne kronike Povijesti minulih ljeta grad Kijev, tadašnje sjedište Kijevske Rusije, pokušali zauzeti Pečenezi. Priliku za to im je pružio pohod kijevskog kneza Svjatoslava Igoreviča na Bugarsku, koji je Kijev ostavio nebranjenim. Dio historičara špekulira kako su Pečenezi mogli biti potaknuti i mitom koji je platio bizantski car Nikifor II Foka, nominalni ruski saveznik koji se tim potezom htio riješiti dva potencijalna suparnika.

Prije dolaska Pečenega je Pretič, komandant gradske straže, izbjegao na lijevu obalu Dnjepra, ostavivši u njemu narod, ali i Svjatoslavovu majku Olgu Kijevsku. Kako se opsada odužila, a Kijevljani počeli osjećati glad, Olga je preko jednog dječaka poslala poruku Pretiču da nešto poduzme, inače će biti prisiljeni na predaju, a on sam kažnjen od strane Svjatoslava zbog kukavičluka. Pretič se zbog toga odlučio na lukavstvo; sa svojim čamcima je krenuo na desnu obalu, prethodno dogovorivši da Kijevljani kliču kao da im u pomoć dolazi Svjatoslav. Pečenezi su stoga odmah ponudili primirje; kada je kan shvatio da pred sobom ima Pretiča, a ne Svjatoslava, Pretič mu je rekao da predstavlja prethodnicu Svjatoslavove vojske. Ne želeći ništa riskirati, Pečenezi su se povukli.

Kada se Svjatoslav konačno vratio sa Dunava, Olga ga je kritizirala zbog toga što je prijestolnicu ostavio nebranjenu. Svjatoslav ju je zbog toga odlučio premjestiti daleko od Pečenega, na ušće Dunava, gdje je osnovano naselje Perejaslavec.

Literatura

• Васильевский, Василий Григорьевич. Византия и печенеги. Санкт-Петербург, 1872.
• Ипатьевская летопись