Opsada Jeruzalema (637)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Opsada Jeruzalema (637)
Segment Muslimanskog osvajanja Levanta i Bizantsko-arapskih ratova

Džamija Al-Aqsa u Jeruzalemu, jedno od najsvetijih mjesta za muslimane.
Datum novembar 636 – april 637.
Lokacija Jeruzalem
Ishod rašidunska pobjeda
Teritorijalne
promjene
Jeruzalem pripojen Rašidunskom Kalifatu.
Sukobljene strane
Rašidunski Kalifat Bizantsko Carstvo
Komandanti i vođe
Abu Ubaidah ibn al-Jarrah
Khalid ibn al-Walid
Yazid ibn Abu Sufyan
Amr ibn al-A'as
Sharjeel ibn Hassana
Patrijarh Sofronije
Snage
~20.000[1] nepoznata

Opsada Jeruzalema od strane arapske muslimanske vojske Rašidunskog Kalifata je trajala od novembra 636. do aprila 637. Predstavljala je dio velikog pohoda na Levant, a započela je nekoliko mjeseci nakon što su muslimani pod Halid ibn Validom na Jarmuku izvojevali odlučujuću pobjedu nad bizantskom vojskom cara Heraklija; bizantski garnizon u Jeruzalemu stoga više nije mogao očekivati pomoć iz Konstantinopola. Usprkos toga, branitelji, koje je vodio patrijarh Sofronije su se dobro pripremili za obranu i ojačali zidove. Muslimanska vojska je, pak, odlučila da grad ne zauzima na juriš nego da ga jednostavno opkoli i pokuša grad glađu natjerati na predaju. U tome je imala dosta uspjeha, jer je Sofronije već nakon četiri mjeseca počeo o tome pregovarati. Njegova ponuda da će se predati, ali samo islamskom kalifu Omeru, je na kraju prihvaćena. Zbog toga je trebalo čekati neko vrijeme da Omer dođe u Jeruzalem iz Medine. Do predaje je službeno došlo krajem aprila 637. Sofronije i Omer su potpisali sporazum kojim su se kršćanski podanici obavezali plaćati džiziju dok im je Omer garantirao slobodu ispovjedanja vjere.

Osvajanje Jeruzalema je imalo izuzetnu važnost za dalju historiju Bliskog Istoka, kršćanstva i islama. Grad je pod muslimanskom vlašću ostao sve do križarskog osvajanja 1099. godine.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Akram (2004), p.431.

Literatura[uredi | uredi kod]