Opsada Herceg Novog

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Opsada Herceg Novog
Segment Treći mletačko-osmanski rat
Castel Novo.jpg
Gravura venecijanske utvrde Castel Novo (Herceg Novi)

Datum 18. jul - 6. august 1539.
Lokacija Jadransko more - Herceg Novi
Ishod Osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Flag of Cross of Burgundy.svg Španjolsko Carstvo Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Komandanti i vođe
Francisco de Sarmiento Hajrudin Barbarosa

Opsada Herceg Novog bila je jedna od epizoda u vrijeme Trećeg mletačko-osmanskog rata i osmansko-habsburških borbi za kontrolu Mediterana, koja se odvila u julu 1539.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Godinu dana prije same opsade Herceg Novi su zauzeli španjolski terciosi prilikom propale kampanje Svete lige protiv Osmanskog Carstva po Levantu. Bedemima utvrđeni grad opkolila je sa kopna i mora snažna osmanska vojska admirala Hajrudina Barbarose. On je ponudio časnu predaju braniteljima, što su španjolski komandant Francisco de Sarmiento i njegovi kapetani, glatko odbili, iako su znali da je flota Svete lige, poražena u Bitka kod Preveze i da im nemože pomoći. Zbog tog je tokom opsade barbarosina vojska pretrpjela teške gubitke. Ipak je nakraju Herceg Novi konačno pao u Osmanske ruke pa su gotovo svi španjolski branitelji, uključujući i Sarmienta - pobijeni. Gubitkom grada završio je kršćanski pokušaj da preuzme kontrolu nad Levantom.[1]

Pozadina[uredi - уреди | uredi izvor]

Mletačka Republika uplašena gubitkom svojih domena i uništenjem trgovine, provela je snažnu akciju za stvaranje Svete lige, kako bi povratila izgubljena područja i protjerala Osmanlije s mora. U februaru 1538. papa Pavao III. konačno je uspio okupiti Ligu, u kojoj su pored Papinske Države bili Mletačka Republika, Sveto Rimsko Carstvo (zapravo Španjolsko Carstvo) i Malteški vitezovi.

Saveznici su po dogovoru za tu kampanju trebali okupiti flotu od 200 galija i 100 pomoćnih brodova, i vojsku od oko 50.000 pješadinaca i 4.500 konjarnika.[1] Ali je nakraju u akciju krenulo samo 130 galija i vojska od oko 15.000 pješadinaca, uglavnom Španjolaca. Komanda nad flotom formalno je dana Genovežanu Andreji Doriji, ali kako su Vicenzo Capello i Marco Grimaldi, papinski i venecijanski admiral imali gotovo dvostruko više brodova od Dorije - nisu ga puno ni slušali. Dok je komandant vojske bio Ferrante Gonzaga podkralj Sicilije.[1]

Trzavice između komandanata flote smanjile su njenu efikasnost i šanse protiv iskusnog protivnika kao što je Barbarosa, što je došlo na vidjelo u Bitci kod Preveze. Ali je flota Svete lige i nakon tog poraza uspjela podržati svoje kopnene snage u desantu na dalmatinsku obalu i kod zauzimanja Herceg Novog. Taj gradić bio je strateška utvrda između venecijanskog Kotora i Dubrovačke Republike. Zbog tog je Mletačka Republika zatražila da se Herceg Novi preda njima, ali je to habsburški car Svetog Rimskog Carstva Karlo V to odbio.[1]

Garnizon Herceg Novog imao je oko 4.000 vojnika, od tog 150 lakih konjarnika i 15 topnika. Taj poprilično veliki garnizon, trebo je biti odskočna daska za slijedeći napad na Levant, ali kako je utvrda ovisila o podršci flote, koja se raspala nakon poraza kod Preveze - Herceg Novi nije imao nikakve šanse protivHajrudina Barbarose.[1]

Opsada[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema primljenim zapovijedima, Barbarosa je krenuo prema Herceg Novom sa flotom od oko 200 brodova i ​​20,000 vojnika, među njima i sultanovih janjičara. Namjera mu je bila da blokira Herceg Novi s mora, dok je to isto s kopna trebao uraditi Bosanski paša sa 30.000 vojnika.[1]

Sarmiento se u međuvremenu pripremao za opsadu, i poslao izaslanike da zatraže pomoć, ali uzaludno jer je Andrea Doria, koji se nalazio u Otrantu sa flotom od 47 carskih i 4 malteških galija, znao da je preslab, pa je poručio Sarmientu da se preda.[1]

Barbarosa je u junu poslao 30 galija da blokiraju ulaz u Boku Kotorsku, brodovi su doplovili do Herceg Novog 12. juna i iskrcali 1000 vojnika, koji su trebali pronaći izvore vode i pohvatati seljake da im daju informacije. Sarmiento je jurnuo na njih i natjerao ih da pobjegnu na brodove.

Barbarosa je sa glavninom flote stigao 18. jula, a nekoliko dana kasnije i Bosanski paša. Nakon bombardiranja s brodova i iskrcanih topova izveli su nekoliko juriša na bedeme koji su odbijeni uz dosta poginulih janjičara.

Nakon višednevnih borbi Osmanlije su provalile u Herceg Novi ujutro 6. augusta i konačno ga zauzele nakon velikih gubitaka u vlastitim redovima.[1] Nakon tog je Herceg Novi ostao u osmanskim rukama gotovo 150 godina, sve do 1687. kad su ga zauzeli Venecijanci uz pomoć Crnogoraca Vučete Bogdanovića za Morejskog rata.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 "Siege of Castelnuovo" (engleski). World Library Foundation. http://www.gutenberg.cc/articles/eng/Siege_of_Castelnuovo. pristupljeno 30. 05. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]