Opsada Heidelberga (1622)
| Opsada Heidelberga | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Deo Tridesetogodišnjeg rata | |||||||
Pogled na Heidelberg sa Heidelberškim zamkom na bdru. | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
|
|
Šablon:Country data Špansko Carstvo | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
|
Gerard Herbert † Horace Vere John Burroughs |
Šablon:Country data Špansko Carstvo Gonzalo Fernández de Córdoba | ||||||
| Snaga | |||||||
| o. 15000–21000 ljudi | o. 22000–30000 ljudi | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| nepoznato | nepoznato | ||||||
Opsada Heidelberga se odigrala od 11. jula do 19. septembra 1622. godine za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata kada je njemački grad Heidelberg nastojala zauzeti carska i katolička vojska pod grofom Tillyjem. Do nje je došlo pred kraj Falačkog pohoda tokom kojeg su carske katoličke snage zauzele teritoriju Elektorata Falačke, čiji je vladar Friedrich V bio vođa pobunjenih protestanata u Carstvu. Na početku opsade je samo nekoliko utvrđenih gradova carskim snagama pružalo otpor, i to najviše zahvaljujući garnizonima sastavljenih od engleskih vojnika koje je protestantski kralj James I bio poslao njemačkim protestantima u pomoć. Nakon nepunih mjesec dana opsadu su napustile španske snage, povučene u Špansku Nizozemsku (današnja Belgija) kako bi zaustavile pustošenje od tamo pristiglih protestantskih najamničkih snaga. Usprkos toga, Tilly je zadržao dovoljnu nadmoć u ljudstvu da grad zauzme na juriš, a tri dana kasnije se predao Heidelberški zamak. Time su carske i katoličke snage stekle značajnu simboličku pobjedu, kojom je ne samo de facto okončan rat u Falačkoj, nego i njemačkim protestantima kojima je Heidelberg stotinu godina bio jedno od glavnih uporišta, nanesen težak moralni udarac.
- ↑ Polišenský/Snider p.90
- Josef V. Polišenský/Frederick Snider: War and society in Europe (1618-1648). Bristol: Cambridge University Press, 1978. ISBN 978-0-521-21659-3