Open Source
Otvoreni softver (eng. Open source software) se odnosi na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar "open source" licence svim korisnicima koji ga mogu mijenjati, prepravljati i poboljašvati njegov sadržaj. To znači da uz 'open source' programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, što nije slučaj sa plaćenim softverom.
1998 godine, grupa pojedinaca je predstavila "open source" termin koji bi zamjenio "free software". Taj potez je označio početak open source softvera koji se mogao slobodno preuzimati sa interneta te u isto vrijeme vidjeti i prepravljati njegov izvorni kod. Cilj otvorenog softvera je napraviti programe razumljivijim i dostupnim.
Open source licenciranje[uredi | uredi kod]
Open source licenciranje određuje povlastice i ograničenja za licensora koji mora pratiti ta pravila da bi koristio, mijenjao i proslijeđivao open source softver.
Neki primjeri open source licensi uključuju Apache License, BSD license, GNU General Public License, GNU Lesser General Public License, MIT License, Eclipse Public License i Mozilla Public License.
Pokret otvorenog softvera[uredi | uredi kod]
Pokret otvorenog softvera je većinom podržan od strane velikog broja programera, naučnika i ostalih računarskih korinika koji zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. Slobodni softver i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od zatvorenog softvera, te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili sve znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima.
Primjeri otvorenog softvera[uredi | uredi kod]
Danas postoji mnogo otvorenog softvera koji obuhvataju skoro svaku vrstu softvera danas kao što su obrađivači teksta (LibreOffice), anti virusni programi (ClamAV), internet pretraživači (Mozilla Firefox), email klijente (KMail), obrađivač filma (VirtualDub), svirači filma (Media Player Classic), 3D grafički program za modeliranje (Blender 3D), obrađivači zvuka (Audacity), program za sažimanje podataka (7-Zip) kao i čitavi operativni sistemi (Linux, BSD/juniks itd.)
Za detaljniji spisak "open source" softvera pogledajte spisak otvorenog softvera.
Sa stranice SoftwareFor.org se može skinuti čitav cd-imidž za Windows i Mac OS X sa besplatnim softverom koji je namijenjen prvenstveno "siromašnim" studentima ali i svima ostalima..
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- - Srpska zajednica otvorenog koda Arhivirano 2013-10-09 na Wayback Machine-u
- - Forum / Priključi se i otključaj se! Arhivirano 2013-10-02 na Wayback Machine-u
- Open Source Free CD Arhivirano 2006-04-11 na Wayback Machine-u
- TheOpenCD Arhivirano 2019-09-21 na Wayback Machine-u - Open Source i freeware programi za Windows
- Besplatan softver - smrt licenciranju Arhivirano 2005-11-09 na Wayback Machine-u
- Kratka historija open source pokreta Arhivirano 2006-08-13 na Wayback Machine-u
- Open source definicija
- Eben Moglen Arhivirano 2005-11-09 na Wayback Machine-u
- Evropska komisija za osmatranje open source-a
- Zbogom, "free software"; Dobrodošao, "open source"
- Open source u Open Directory Projektu
- Open Source Initiative (OSI) — spisak licenci
- Open Sources: Voices from the Open Source Revolution
- Zašto je "Slobodan softver" bolji nego "Otvorenog softvera"
- Free / Open Source Research Community Arhivirano 2005-08-28 na Wayback Machine-u — Mnogo istraživačkih članaka
- Openbrr.org
- Srpski Open Source Forum Arhivirano 2007-12-01 na Wayback Machine-u