Olsztyn

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Olsztyn
Historijski centar centar grada
Historijski centar centar grada
Koordinate: 53°46′N 20°28′E / 53.767°N 20.467°E / 53.767; 20.467
Država  Poljska
Vojvodstvo Varminsko-mazursko
Povjat Olsztyn
Vlast
 - gradonačelnik Piotr Grzymowicz
Površina
 - Ukupna 88.3 km²[1]
Visina 88 [1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 171,979[1]
 - Gustoća 1,947 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 10-001–11-041[1]
Pozivni broj (+48) 89 [1]
Karta
Olsztyn na karti Poljske
Olsztyn
Olsztyn
Pozicija Olsztyna u Poljskoj

Olsztyn (njemački: Allenstein) je grad od 171,979 stanovnika[1] na sjeveroistoku Poljske u Varminsko-mazurskom vojvodstvu u kom je najveći grad i administrativni centar.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Olsztyn se prostire duž rijeke Łyna, u centru regije Mazurska jezera[3] udaljen 215 km sjeverno od Varšave.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Olsztyn iz zraka

Olsztyn je izrastao pored impozantnog zamka kog su podigli Teutonski vitezi 1334. Status grada dobio je već 1353. Od 1466. je u sastavu Jagelovske Poljske.[3]

Kraljevina Pruska zauzela je i anektirala taj kraj 1772. i odtad se Olsztyn, kao Allenstein razvija kao tipičan njemački grad.[3]

Na samom početku Prvog svjetskog rata Allenstein su zauzele jedinice Ruskog Carstva[4] ali su ga nakon Bitke kod Tannenberga povratile jedinice Njemačkog Carstva.

Panorama grada

Krajem Drugog svjetskog rata - 22. januara 1945. Allenstein je zauzela Crvena armija i pritom razorila oko 50% grada.[4] Sovjetske vojne vlasti predale u maju 1945. upravu nad gradom poljskoj administraciji. Tako da je od 1946. Olsztyn administrativni centar vojvodstva.[4]

Njemačko stanovništo je počelo bježati iz grada još krajem 1944. iz straha pred Crvenom armijom, preostali stanovnici su raseljeni ili pobjegli tako da je danas potpuno poljski grad.[3]

Znamenitosti i obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Najpoznatiji i najstariji spomenik Olsztyna je biskupski zamak iz 14. vijeka, u kom je kao administrator radio Nikola Kopernik.[2]

Pored tog ratna razaranja preživjele su i katedrala sv. Jakoba iz 16. vijeka, gradska vrata s kraja 14. vijeka i ostatci bedema iz 14. vijeka. Ipak najveći dio zgrada u historijskom centru koje su ostale, podignut je secesijskom stilu krajem 19. početkom 20. vijeka.[2]

Olsztyn je grad sa četiri univerziteta u kojima strudira oko 45 000 studenata, i grad brojnih velikih parkova[2]

Tvornica guma Michelin

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Olsztyn je grad drvne i prehrambene industrije, poznat po tvornici automobilskih guma[3] koja je danas dio kompanije Michelin.

Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi izvor]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Major Cities (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/cities/. Pristupljeno 02.01. 2021.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Odkryj Olsztyn (poljski). Gmina Olsztyn. https://visit.olsztyn.eu/article/865/odkryj-olsztyn. Pristupljeno 2.01.2021.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Olsztyn Poland (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Olsztyn. Pristupljeno 2.01.2021.. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Olsztyn – Barwna historia miasta (poljski). Zabawa. http://zabawa.mazury.pl/olsztyn-barwna-historia-miasta/. Pristupljeno 4.01.2021.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]