Okluzija centralne vene mrežnjače

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Okluzija centralne vene mrežnjače
Anatomske strukture oka
SpecijalnostOftalmologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10H34.8
ICD-9362.35
DiseasesDB11421
MedlinePlus007330
eMedicinearticle/798583
MeSHD012170

Okluzija centralne vene mrežnjače ili tromboza centralne vene mrežnjače jedna je od okluzivnih bolesti krvnih sudova očnog dna, koja se karakteriše patološkim promenama i poremećajem vida, najčešće jednog oka, zbog prekida protoka krvi kroz začepljeni (okludirani) krvni sud.[1][2] Češće se javlja kod bolesnika sa šećernom bolesti i arterijskom hipertenzijom. Najčešće je izazvana trombom. Uzrokuje bezbolni gubitak vida, a pojavljuje se naglo.

Faktori rizika uključuju hipertenziju, dob, glaukom, šećernu bolest i hiperkoagabilnost. Okluzija može zahvatiti deo )ogranak) retinalne vene ili centralnu retinalnu venu, kada je pogođena makula. Dijagnozna se postavlja oftalmoskopijom fundusa oka.

U lečenju treba zbrinuti internističku bolest, bolesnika treba kontrolisati i lečiti laserskom fotokoagulacijom u slučaju da kod ishemijske forme okluzije počne neovaskularizacija mrežnjače. Laserska terapija se takođe primenjuje kod posledičnog edema makule. Često se ordiniraju i intravitrealne injekcije anti-VEGF-a i kortikosteroida. Ako se u sklopu kliničke slike javi intravitrealno krvarenje, potrebna je pars plana vitrektomija.

Šifre retinalnih venskih okluzivnih bolesti prema MKB ICD-10[uredi | uredi kod]

Centralna venska okluzija mrežnjače
  • H34.811 (desno oko)
  • H34.812 (levo oko)
  • H34.813 (obostrano)
Okluzija ogranaka centralne vene mrežnjače
  • H34.831 (desno oko)
  • H34.832 (levo oko)
  • H34.833 (obostrano)
Venska staza i uomčavanje venskog krvnog suda na mrežnjači
  • H34.821 (desno oko)
  • H34.822 (levo oko)
  • H34.823 (obostrano)

Epidemiologija[uredi | uredi kod]

Morbiditet

Okluzije ogranaka centralne vene mrežnjače su tri puta češće nego okluzije glavnog venskog stabla. Prevalenca okluzija retinalnih vena je oko 0,5 % celokupne svetske populacije i procenjuje se da u svetu ima 16 miliona oboljelih7-8. Prema podacima iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), peto-godišnja incidenca je 0,5 na 100, dok je u deseto-godišnjem rasponu 2,3 na 100 kod starijih od 40 godina.9-10.[3][4]

Iz baze podataka za 2008. godinu, 7-84,2 na 1.000 svetske populacije imaće okluziju ogranaka (CI = 3/7-5/2) i 0,8 na 1000 okluziju glavnog stabla retinalne vene (CI = 0.6-1.0). Rizik da će osoba koja ima okluziju centralne retinalne vene u jednom oku, zadobiti istovetnu okluziju venskog krvnog suda na drugom oku je 1% .[5] Osobe koje su imale okluziju ogranka retinalne vene u jednom oku, imaju 10% rizik da će za tri godine imati okluziju retinalne vene i na drugom oku.[6][7][8]

Životna dob

Okluzija centralne retinalne vene najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina, a kod 6-14% pacijenata prisutna je na oba oka.[9]

Polne razlike

Muškarci i žene podjednako obolevaju.

Rasne ralike

Prema podacima populacionih studija iz 2010. godine, okluzije ogranaka javljaju se u 2,8 slučajeva na 1.000 belaca, 3,5 na 1.000 crnaca, 5,0 na 1.000 Azijata i 6,0 na 1.000 Latinoamerikanaca, dok je prevalenca okluzije glavnog stabla centralne retinalne vene 0,88 na 1.000 belaca, 0,37 na 1.000 crnaca, 0.74 na 1000 Azijata i 1,0 na 1.000 Latinoamerikanaca.[10]

Etiologija[uredi | uredi kod]

Nastanku okluzije (začepljenja) centralne vene mrežnjače na očnom dnu prethode specifične promene, čiji uzrok mogu biti: arterijska hipertenzija, zapaljenjske promene, poremećaj u krvnoj slici - sklonost ka koagulaciji-trombozi. Šećerna bolest, srčane bolesti i zloupotreba duvana mogu da favorizuju ovo oboljenje.[11]

Proces koagulacije i stvaranje tromba izaziva zastoj krvi u venama, tako da na očnom dnu nastaju promene zbog prekida priliva arterijske krvi, distalno od mesta začepljenja.

Promene su najizraženije kod spazma krvnih sudova (neurogenog porekla), hipertenzije i arterioskleroze, uzvodno od mesta ukrštanja arterija i vena, što ima za posledicu razvoj hipoksičnih oštećenja i poremećaj vidnih funkcija.

Klinička slika[uredi | uredi kod]

U načelu kliničku sliku prati karakterističan nalaz na očnom dnu koji se javlja kod okluzije glavnog stabla centralne retinalne vene i obuhvata: * dilatirane i vijugave vene i venule,

  • edem papile očnog živca,
  • intraretinalna krvarenja
  • edem mrežnjače.

Prema obimu okluzije CRV postoje dva oblika bolesti:

  • Blaga, neishemična forma koja se odlikuje delimičnom okluzijom venskog stabla i venskom stazom;
  • Teška, ishemična forma, gde se na fluoresceinskom angiogramu uočavaju područja preko 10 papilarnih prečnika kapilarne okluzije i gubitka kapilara - hemoragična retinopatija.

Pored ovih formi postoji i: kombinovane forme koja u 80% očiju sa OVCR napreduju u tešku ishemični formu bolesti i hemiretinalna forme okluzije centralne retinalne vene koja je udružene sa urođenim varijacijama u grananju glavnog stabla centralne retinalne vene i zahvataju gornju ili donju polovinu retine.[12]

Klinička slika zavisi od toga da li je okuzija nastala u stablu centralne vene ili u jednom od njenih stabala (gornjem ili donjem).[13]

Okluzija stabla

Kod okluziji stabla centralne vene, papila je otečena i zaklanja krvne sudove i nastupa momentalni gubitak vida-amauroza.

Okluzija grane retinalne vene

Kod pregleda očnog dna vide se hemoragije u mrežnjači, ne samo u predelu papile već po celom očnom dnu. Vene su punije, arterije su organski izmenjene i pokazuju sklerotične promene. Mrežnjača je edematozna, a očnno dno je mlečno bele boje. Jedino se razlikuje mesto koji odgovara žutoj mrlji, jer ima crvenu boju koja podseća na trešnju.

U daljem razvoju mrežnjača i očno dno dobijaju normalnu boju, edem isčezava sa crvenom bojom makularnog predela. Na papili očnog živca vidi se atrofija ako je okluzija zahvatila stablo arterije. Nastaje definitivan gubitak vida.[14]

Okluzija grane

Kod okluzije jedne od grane centralne vene mrežnjače, zahvaćena je gornja ili donja grana. Vena je distalno proširena od mesta ukrštenja sa arterijom i nastaju mnogobrojne hemoragije dužinom te venske grane.

Oftalmoskopski nalaz na tom području karakterišu: uže arterije, makula se izdvaja crvenom bojom u edematozna delu u kome dolazi do funkcionalnog ispada.

Dijagnoza[uredi | uredi kod]

Testovi za rano otkrivanje okluzije (oftalmološki skrining)[uredi | uredi kod]

Testovi za određivanje oštrine vida
Direktna fundoskopija (kroz proširenu pupilu)
Indirektna fundoskopija
Merenje intraokularnog (unutaročnog) pritiska
Kolor fundus fotografija

Ova metoda koriste se za dokumentovanje stepena oštećenja očnog dna, prisustva neovaskularizacija na papili vidnog živca ili na retini, postojanja i obima krvarenja, praćenja terapijskog odgovora ili za evaluaciju budućih terapijskih postupaka.

Optička koherentna tomografija (OCT)

Ova veoma senzitivna dijagnostička metoda od velikog je značaja u ranom otkrivanju edema makule, promena na vitreoretinalnoj površini, prisustva subretinalne ili intraretinalne tečnosti, odlubljenja neurosenzorne retine i drugih anatomskih promena unutar same Fovea.

OCT se danas široko primenjuje i predstavlja obavezan deo pregleda i praćenja kod pacijenata koji se leče anti-VEGF terapijom, na osnovu kvantitativnih numeričkih i kvalitativnih podataka odlučujući je faktor u izboru lečenja.

Takođe OCT je značajna i za donođenje odluke da li započeti laserski tretman ili je indikovana vitrektomija kod pacijenta sa edemom makule, u čemu OCT predstavlja najprecizniji i najvažniji putokaz.

Kliničke studije ukazuju da OCT nalaz edema makule u OVCR nije uvek u korelaciji sa vidnom oštrinom.

Fluoresceinska angiografija (FA)

Ovo je danas neprikosnoveni dijagnostička metod za procenu i utvrđivanje stepena okluzivne bolesti krvnih sudova retine, obima ishemije i tipa makularnog edema. Uz pomoć nje lokalizuju se mikroaneurizme, područja kapilarne neperfuzije, pojava kolateralnih krvnih sudova. Ona je neophodan putokaz za žižnu laserfotokoagulaciju područja makule.

Fluoresceinska angiografija nije preporučljiva kod trudnica i dojilja, jer fluorescein prolazi placentarnu hematobarijeru a efekti ovog sredstva na fetus, kasnije odojče, nisu ispitani.[15]

Ultrasonografija oka

Koristi se za ispitivanje stanja retine u slučajevima gde zamućenost optičkih medija oka i opsežan hemoftalmus ne dozvoljavaju preglednost očnog dna.

Diferencijalna dijagnoza[uredi | uredi kod]

  • Hemiretinalna okluzija vena mrežnjače kao moguća varijante centralne venske okluzije mrežnjače.
  • Makroaneurizma mrežnjače, koja se najčešće javlja kao loptasta dilatacije nastala iz velikih arteriola mrežnjače.
  • Šećernom bolešću izazvan edem makule
  • Očni ishemijski sindrom, koji nastaje kao posledica hronične insuficijencije vaskularnog sistema oka.
  • Neproliferativna dijabetesna retinopatija
  • Retinopatija u hemoglobinopatiji
  • Valsalva retinopatija, kod srednjeg do naglog povećanja unutargrudnog pritiska.
  • Bolest srpastih ćelija
  • Tersonov sindrom, ili krvarenje unutar mrežnjače kao posledica subarahnoidalne hemoragije oka.

Terapija[uredi | uredi kod]

Lečenje je kompleksno i zahteva urgentnu intervenciju. Prekid spazma primenom vazodilatatora, spazmolitika, antihipertenzijva. Lečenje arterioskleroze i zapaljenjkih promena, a u težim slučajevima zahteva i laser-foto-koagulaciju.

Prognoza[uredi | uredi kod]

Najčešće dolazi do potpune resorpcije hemoragije. Međutim kada hemoragija zahvati i predeo žute mrlje, ona dovodi do gubitka ili smanjenja oštrine vida, ili dovodi do stvaranja novih krvnih sudova sa pojavom sekundarnog hemoragičnog glaukoma.[16]

Kod okluzije grane retinalne vene resorpcija hemoragije je povoljna čak i rekanalizacija tromboziranog dela bez ikakve terapije.

Prevencija[uredi | uredi kod]

Profilaksa igra važnu ulogu i obuhvata; pravilno lečenje srčanih bolesti, ateroskleroze, infekcijskih promene, zaštitu zida arterija, redovnu upotrebu lekova od strane hroničnih pacijenata.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Central retinal vein occlusion: the therapeutic options. Can J Ophthalmol. 2007 Apr. 42(2):193-5.
  2. Jonas JB, Harder B. Ophthalmodynamometric differences between ischemic vs nonischemic retinal vein occlusion. Am J Ophthalmol. 2007 Jan. 143(1):112-6.
  3. Arakawa S, Yasuda M, Nagata M, et al. Nine-year incidence and riskfactors for retinal vein occlusions in a general Japanese population: theHisayama study. Invest Ophthalmol Vis Sci 2011;52:5905-9.
  4. Yen YC, Weng SF, Chen HA, Lin Ys. Risk of retinal vein occlusion in patientswith systemic lupus erythematosus: a population-based cohort study. BrJ Ophthalmol 2013; 97:1192-6.
  5. Central Vein Occlusion Study Group. Natural history and clinical management of central retinal vein occlusion. Arch Ophthalmol 1997; 115: 486-91.
  6. Zhou JQ, Xu L, Wang S, et al. The 10-year incidence and risk factors of retinal vein occlusion: the Beijing eye study. Ophthalmology 2013; 120:803-8
  7. Hayreh SS, Zimmerman MB, Podhajsky P. Incidence of various typesof retinal vein occlusion and their recurrence and demographiccharacteristics. Am J Ophthalmol 1994; 117:429-41.
  8. Michels RG, Gass JD. The natural course of retinal branch vein obstruction.Trans Am Acad Ophthalmol Otolaryngol 1974; 78:OP166-77.
  9. Borke J.O Connor R.E. Retinal Vein Occlusion. emedicine.medscape.com
  10. Rogers S, Mc Intosh PL, Cheung N, Lim L, Wang JJ, Mitchell P. The prevalence of retinal vein occlusion: pooled data from population studies from the United States, Europe, Asia and Australia. Ophthalmology 2010 Feb. 117(2):313-9e1.
  11. Weis E, Gan KD, Hinz BJ, et al. A retrospective cohort study of radial optic neurotomy for severe central retinal vein occlusions. Can J Ophthalmol. 2008 Feb. 43(1):73-8.
  12. BCSC American Academy of Ophthalmology Retina and Vitreous, sec 12, AAO 2012 p121-131
  13. Ho JD, Tsai CY, Liou SW, et al. Seasonal variations in the occurrence of retinal vein occlusion: a five-year nationwide population-based study from Taiwan. Am J Ophthalmol. 2008 Apr. 145(4):722-728. [Medline].
  14. Ascaso FJ, Padgett E, Núñez E, Villén L, Grzybowski A, Cristóbal JA. Branch retinal vein occlusion and vitreovascular traction: a preliminary spectral domain OCT case-control study. Graefes Arch Clin Exp Ophthalmol. 2014 Mar. 252(3):375-81.
  15. Preferred Practice Pattern AAO Retinal Vein Occlusions. aao.org/summary-benchmark-detail/retinal-vein-occlusions-summarybenchmark-2015 www. aao.org
  16. Raja MS, Goldsmith C. Interventions for CRVO. Ophthalmology. 2008 Jan. 115(1):219; author reply 219-20. [Medline].

Literatura[uredi | uredi kod]

  • D'Amico DJ, Lit ES, Viola F. Lamina puncture for central retinal vein occlusion: results of a pilot trial. Arch Ophthalmol. 2006 Jul. 124(7):972-7.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Šablon:Portalbar