Occupy Wall Street

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Demonstracije na ulicama New Yorka 1. oktobra 2011.

Occupy Wall Street (engl. Okupiraj Wall Street ili Okupirajmo Wall Street) je naziv za kontinuiranu protestnu akciju koja se od 17. septembra odvija na ulicama New Yorka, odnosno demonstracije protiv vodećih američkih banaka i multinacionalnih korporacija koje njihovi sudionici drže odgovornima za naglo osiromašenje svjetskog stanovništva i druge štetne efekte globalne financijske krize. Akciju je 17. septembra započela kanadska antikonzumeristička organizacija Adbusters, a s vremenom joj se priključio niz drugih pojedinaca i organizacija, uglavnom pripadnika američke radikalne ljevice, a logističku podršku im je pružila i svjetska haktivistička organizacija Anonymous. Iako organizatori tvrde da će se demonstracije, u obliku "okupacije" javnih površina nastaviti dok "se ciljevi ne ostvare", ti ciljevi još uvijek, prema njihovim riječima "nisu formulirani"; neki od sudionika su, pak, naveli da se oni prvenstveno odnose na nastojanje da se ukloni štetni uticaj krupnog kapitala, oličenog o tvrtkama na Wall Streetu, na američku politiku, odnosno da se najbogatijim pojedincima i tvrtkama nametnu visoki porezi i tako prikupljenim sredstvima održe federalni socijalni programi i izbjegnu rezovi izazvani ekonomskom krizom i budžetskim deficitom. Neki od tih ciljeva su uobličeni u sloganu "Mi smo 99 %" kojim se ističe društvena nejednakost u SAD, odnosno činjenica da "1 %" ili maleni broj građana SAD drži u svojim rukama daleko veći udio društvenog bogatstva.

Organizatori su naveli kako im je uzor za akciju Arapsko proljeće, odnosno da nastoje, koristeći iste metode, provesti revoluciju nalik na revoluciju u Egiptu početkom 2011. Van Jones, ljevičarski aktivist i bivši visoki funkcionar Obamine administracije, koji se priključio protestima, najavio je kako će se protesti pretvoriti u "Američku jesen". Na demonstracijama se okupljalo između nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi i uglavnom nisu zabilježeni nikakvi ozbiljni incidenti. Izuzetak je predstavljalo policijsko bacanje paparnog spreja u lice tri demonstrantice 24. septembra (a što je demonstrantima donijelo brojne simpatije u međunarodnoj javnosti) te masovno hapšenje 700 demonstranata koji su 1. oktobra 2011. blokirali Bruklinski most. Organizatorima su, u različitoj mjeri, podršku dale brojne javne ličnosti - među kojima se ističu sineast Michael Moore, glumica Susan Sarandon, lingvist Noam Chomsky i slovenački filozof Slavoj Žižek - kao i sindikati, uz čiju pomoć je organiziran marš solidarnosti 6. oktobra na kojem je učestvovalo 15.000 ljudi. Dio komentatora smatra kako je protestna akcija u New Yorku prvi ozbiljniji odgovor američke ljevice i demokrata na akcije desnih populista okupljenih u Pokret čajanke.

U drugoj polovici oktobra i početkom novembra je pokret došao u krizu, s obzirom da je dolazak jeseni, odnosno hladnog vremena trajni boravak na ulici učinio nepraktičnim; logističkim i drugim problemima, koje se pokušalo riješiti dijeljenjem vreća za spavanje i organiziranjem šatorskog naselja, pridružili su se sigurnosni problemi vezani uz infiltraciju beskućnika i uličnih kriminalaca, a negativni publicitet su izazvali medijski napisi o intenzivnoj trgovini drogom, pljačkama, silovanjima, tučnjavama i frakcijskim sukobima. "Okupacija" Wall Streeta je izazvala i negativnu reakciju stanara okolnih zgrada i vlasnika lokalnih trgovina, koji su zahtijevali da se demonstranti isele iz . 16. novembra 2011. je gradonačelnik Michael Bloomberg naredio da se Park Zucotti - neslužbeno sjedište pokreta - iseli; kasnije je izjavio da će ga demonstranti moći koristiti za protestne akcije, ali da više u njega neće smjeti donositi šatore niti vreće za spavanje.

Sestrinske "Okupiraj" akcije[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Occupy protesti

Protesti u New Yorku su izazvali slične demonstracije i protestne akcije po američkim gradovima, koje su također preuzele naslov "Occupy" ("Okupiraj"). One su se proširile i izvan američkih granica te kulminirale u globalnim protestima održanim 15. oktobra 2011. širom svijeta; među njima su najmasovnije bile demonstracije u Barceloni gdje se okupilo 350.000 ljudi, a najnasilnije u Rimu gdje su zabilježeni žestoki sukobi demonstranata sa policijom, te paljenje automobila, demoliranje banaka i crkava.

Povezano[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]