Obrinovići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Obrinovići su velikaška porodica, koja se može pratiti od sredine XIV do početka XVI stoljeća. Bila je nosilac nasljedne županske časti u srednjovjekovnoj župi Neretva, u Gornjoj Bosni, kasnije nazvanoj Kraljeva zemlja. Sjedište roda bilo je u Seonici. Najprije se spominju kao „vlastela od Neretve“, a zatim kao „vlastela od Bosne“. Jedan je vršio i dužnost dvorskog kneza (Ostojica Obrinović na dvoru kralja Dabiše).

Prilikom konačnog osvajanja Neretve Obrinovići su Turcima učinili znatne usluge, pošto je Petar sačuvao znatan dio svog posjeda. Jedan član roda, možda i Petrov rođeni brat, dobio je zeamat u okolini Višegrada. Dva sina kneza Petra su takođe prihvatili islam i uspeli su na visoke položaje u turskoj imperiji. Jedan od njih, Kalinbaša, bio je gospodar Rumelije. Drugi, Mehmedbeg, bio je u dva navrata sandžakbeg Hercegovine, a prije toga bio je na dužnosti kapidžibaše na sultanovom dvoru.

  1. Vučko
    1. Vuk Vučković, 1326-1329
      1. Obrin Vuković
        1. Vlatko Obrinović, 1354-1366
          1. Ostojica Obrinović, 1394
            1. Petar Obrinović, 1469-1487
              1. Kalinbaša, 1487-1499
              2. Mehmed Obrinović, 1499-1511
            2. Hamzabeg Obrinović, 1469


Literatura[uredi | uredi kod]

  • Pavao Anđelić, Svjetlost, Sarajevo, 1982 – STUDIJE O TERITORIJALNOPOLITIČKOJ ORGANIZACIJI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Reference[uredi | uredi kod]