Obrazovanje u Njemačkoj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Znak pred jednom od škola sa raznim opcijama koje učenici mogu da biraju.

Obrazovanje u Njemačkoj primarno je u nadležnosti njemačkih saveznih zemalja dok federalna vlada u Berlinu igra sporednu ulogu. Predškolsko vrtićko obrazovanje je neobavezno i organizira se za djecu od jedne do šest godina starosti, dok je nakon šeste godine pohađanje škole obavezno. Obrazovni sistem u Njemačkoj je veoma šarolik budući da svaka od saveznih zemalja samostalno odlučuje o vlastitoj obrazovnoj politici. Unatoč tome, velika većina djece prvo u dobi od 6 do 11 godina pohađa takozvane Grundschule.

Srednjoškolsko obrazovanje u Njemačkoj grana se na 5 različitih vrsta srednjih škola. Gimnazije za cilj imaju da pripreme učenike za dalje pohađanje visokog obrazovanja i završavaju se nakon 12. ili 13. razreda školovanja sa maturom koja se naziva Abitur. Realschule je tip škole koji je na južnoslavenskim prostorima nekadašnje Austro-Ugarske postojao pod nazivom realne gimnazije. One imaju širi opseg obrazovnih ciljeva od pripreme za visoko obrazovanje, namijenjene su učenicima sa prosječnim uspjehom i završavaju se nakon 10. razreda školovanja sa Mittlere Reife ispitom. Ovaj ispit ne omogućuje upis na jedan od univerziteta u Njemačkoj ali učenici mogu naknadno da polože abituru kako bi se kvalificirali za upis na institucije visokog obrazovanja. Hauptschule je treći oblik srednjih škola koji se na kraju 9. godine školovanja mogu završiti sa Hauptschulabschluss ispitom ili nakon 10. godine školovanja sa Realschulabschluss ispitom. Svi učenici sa završenim osnovnim obrazovanjem u Njemačkoj mogu pohađati Hauptschule tip srednjih škola dok upis u gimnazije i realschule ovisi o dotadašnjem uspjehu učenika. Uz ova tri tipa, postoji još i Gesamtschule tip škola koje kombiniraju prethodna tri tipa i Förder- or Sonderschulen tip škola koji je prilagođen za učenike sa posebnim potrebama.

Velika većina institucija koje pružaju visoko obrazovanje u Njemačkoj ne naplaćuje školarine stranim i domaćim studentima ili su njihovi troškovi razmjerno mali čak i u poređenju sa sličnim troškovima u zemljama istočne i južne Evrope ili zemljama bivše Jugoslavije. Studenti često moraju unaprijed dokazati svoju kvalificiranost za upis na željeni studij putem polaganja prijemnog ispita.

Opšte pravilo je da je Njemačkim studentima za upis univerziteta neophodna položena abitura, ali je od 2009. godine studentima sa najvišim stručnim tehničkim kvalifikacijama omogućeno da se prijavljuju. Studenti koji žele da se upišu na jednu od brojnih visokih škola (Fachhochschule) moraju imati položenu abituru, Fachhochschulreife ili Meisterbrief. Ukoliko ne posjeduju jednu od ovih kvalifikacija studenti i dalje mogu upisati jednu od visokih škola ukoliko prije toga polože posebne prijemne ispite (Begabtenprüfung ili Hochbegabtenstudium).

Poseban paralelni sistem šegrtskog obrazovanja kroz trening na radnom mjestu Duale Ausbildung postoji paralelno i u državnim školama i u nekim od kompanija.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]