Oberwart

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Oberwart
Pogled na glavnu ulicu
Pogled na glavnu ulicu
Koordinate: 47°17′N 16°12′E / 47.283°N 16.200°E / 47.283; 16.200
Država  Austrija
Savezna zemlja Gradišće
Okrug (bezirk) Oberwart
Vlast
 - gradonačelnik Georg Rosner
Površina
 - Urbano područje 49.284 km²[1]
Visina 315[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 3,713[1]
 - Urbana gustoća 75.3 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 7400
Pozivni broj 03322
Službena stranica www.oberwart
Karta
Oberwart is located in Austrije
Oberwart
Oberwart

Oberwart (mađarski: Felsőőr, hrvatski: Gornja Borta) je grad na jugu Austrije od 3,713 stanovnika.[1]

Oberwart je administrativni centar Okruga Oberwart.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberwart leži u Gradišću nedaleko mađarske granice u dolini rijeke Pinka.[2]

Još i danas Mađari formiraju oko 25 % stanovnika Oberwarta, a čak 37 % stanovnika su protestanti[2], većina njih su bili porijeklom Mađari, koji su asimilirani (oni su do sredine 20. vijeka bili većina).

U Oberwartu i okolici postoji i značajna grupa Gradišćanskih Hrvata, tako da je u njemu 1992. otvorena jedina dvojezična gimnazija u cijelom Gadišću.[3]U predgrađu Oberwarta postoji i jedno romsko naselje.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberwart je osnovan kao ugarska pogranična utvrda, koja je prvi put dokumentirana 1327.[2] Status grada dobio je tek 1939.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Znamenitosti Oberwarta su nekadašnja katolička parohijska crkva sa romaničkom jezgrom i dvije protestantske parohijske crkve; luteranska (1812.-1815.) i kalvinistička (1771.-1773.)[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberwart je poznat po svom Gradišćanskom sajmu (Burgenland messe), koji ima 6 priredbi godišnje.[2]

Oberwart je centar poljoprivrednog kraja, poznat po aukcijama krava Simentalki, od industrije ima građevinsku, tekstilnu i metalnu.

Od 5,452 zaposlenih koliko ih je bilo 1991. oko 71% radilo je u uslužnom sektoru i administraciji.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]