Oberursel (Taunus)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Oberurzel (Taunus))
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Oberursel
Trg u centru grada
Trg u centru grada
Koordinate: 50°13′N 08°36′E / 50.217°N 8.600°E / 50.217; 8.600
Država  Njemačka
pokrajina Hessen
Vlast
 - gradonačelnik Hans-Georg Brum
Površina
 - Ukupna 45 km²
Visina 197
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 44 075
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 61440
Pozivni broj 06171
Službena stranica www.bad-homburg
Karta
Oberursel is located in Njemačka
Oberursel
Oberursel
Oberursel na karti Njemačke

Oberursel (službeno Oberursel (Taunus)) je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 44 075 stanovnika. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberursel leži na južnim obroncima masiva Taunus , udaljen 12 km sjeverno od Frankfurt na Majni, sa kojim je spojen u konurbaciju Frankfurt Rajna-Majna u kojoj živi čak 5 600 000 stanovnika [2].

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberursel se kao naselje prvi put spominje 791 u spisu Opatije Lorsch. [3] Za vrijeme vladavine feudalne dinastije Eppstein dobio je status grada 1444. Pjesnik i humanist Erasmus Alberus osnovao je 1522. prvu školu na latinskom u gradu. [3]

Polovicom 16. vijeka stanovnici Oberursela prihvatili su protestantizam ali su se početkom 17. vijeka vratili katolicizmu. Tokom čitavog srednjeg vijeka ekonomija grada počivala je na manufakturnoj proizvodnji tkanina i trgovini sa njima, jer su u gradu i okolici postojali brojni mlinovi koji su pokretali tkalačke stanove. [3]

Za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata Oberursel je dvaput popaljen, 1622. i 1645., tako da su iza posljednjeg požara ostale samo tri kuće cijele. Nakon tog opao mu je broj stanovnika na 600. Nakon tog se grad oporavio, ali ne više kao suknarski centar već zahvaljujući mlinovima za žitarice i uljarice, ali i kao centar za štavljenje krzna, poznet i po brojnim manufakturama za obradu željeza i bakra. [3]

Industrijska revolucija stigla je u Oberursel - 1858. kad je otvorena prva predionica pamuka, 1860. izgrađena je željeznička pruga do Frankfurt na Majni tako da je grad 1919. imao 7 999 stanovnika. [3]

Za Drugog svjetskog rata grad nije poput ostalih gradova u blizini bombardiran. Po nalogu gradske uprave 1970-ih je historijski centar temeljito rekonstruiran. [3]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekonomija Oberursela se danas bazira na brojnim visokotehnološkim firmama koje se bave softverom i elektronikom.

Dobar dio građana Oberursela samo spava u njemu, a radi u obližnjem Frankfurtu.

Gradovi partneri[uredi - уреди | uredi izvor]

Oberursel ima ugovore o bratimljenju sa slijedećim gradovima:

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "GERMANY: Hessen [Hesse"] (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Deutschland-Hessen.html. pristupljeno 24. 03. 2013. 
  2. "Competitive Cities in the Global Economy" (engleski). OECD Publishing, 2006. http://books.google.com/books?id=kBsfY-Pe2Q4C. pristupljeno 11. 06. 2012. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 "About Our Town" (engleski). Stadtverwaltung Oberursel (Taunus). http://www.oberursel.de/en/town-life/oberursel/about-our-town/. pristupljeno 24. 03. 2013. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 

Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]