Oštriga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Oštriga
Crassostrea gigas p1040848.jpg
Izgled tipične oštrige
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Mollusca
Razred: Bivalvia
Linnaeus, 1758
Red: Ostreoida
Porodica: Ostreidae
Rod: Ostrea
Vrsta: Ostrea edulis
Dvojni naziv
Ostrea edulis

Oštriga (latinski: Ostrea edulis) ili kamenica, je svaki član iz porodice Ostreidae (Prave oštrige) ili Aviculidae (Biserne oštrige), mekušac iz razreda školjkaša, koji živi u umjerenim i toplim obalnim vodama svih oceana.[1]

Ponekad se među njih ubrajaju i školjkaši vrste Spondylus i Anomiai.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Prave oštrige su uzgajaju za hranu već više od 2000 godina, Biserne oštrige su na cijeni zbog bisera kog mogu formirati u sebi.[1]

Dva kapka ljuštere oštriga, razlikuju se po obliku, oba imaju grubu površinu i prljavo sivu boju. Gornji kapak je konveksan, viši u sredini nego na rubovima. Donji kapak kojim se školjka drži uz dno ili neku drugu površinu, je veći - ima glatke rubove i prilično je ravan. Unutarnje površine obaju kapaka su glatke i bijele.[1]

Kapci se drže zajedno na svojim uskim krajevima elastičnim ligamentima. Veliki centralni mišić zatvara kapke potezanjem ligamenta. Oštrige većinom drže kapke lagano otvorene, tako da im kroz treplje prolazi voda do škrga, na taj način laganim pomicanjem kapaka u sat vremena mogu probaviti od 7 do 11 litara vode. Tako se hrane jer se na njihove treplje uhvate organske čestice, kojima se hrane.[1]

S druge strane njih jedu ptice, zvjezdače, puževi, rakovi i ribe, naročito puž - Urosalpinx cinenea, koji im probuši rupicu u ljušturi i tako ih pojede.[1]

Poput drugih školjkaša i većina oštriga su po spolu ili mužjaci ili ženke, iako se i među njima često pojavljuje ihermafroditizam Ostrea edulis pokazuje fenomen zvan sekvencijalni hermafroditizam, kad jedinka mjenja spol sezonski ili s promjenama temperature vode. Oštrige se uzgajaju u ljetnim mjesecima. Neke vrste oštriga ispuštaju jajašca u vodu da slobodno plutaju prije nego što mužjaci ispuste spermu; dok se jajašca nekih vrsta mogu oploditi jedino unutar ženke. Mlade oštrige se rađaju kao trepljaste ličinke, prvih nekoliko dana plutaju po moru prije nego što se trajno smjeste na nekom mjestu i počnu pretvarati u pravu školjku. Jestive oštrige su spremne za berbu u periodu od tri do pet godina.[1]

U Prave oštrige (porodice Ostreidae) ubrajaju se vrste Ostrea, Crassostrea i Pycnodonte. U Ostreje se ubrajaju; Evropska (jestiva) oštriga, Ostrea edulis; Olympijska oštriga, Ostrea lurida i Ostrea frons. Među Crassostreje se ubrajaju Portugalska oštriga, Sjevernoamerička (Crassostrea angulata) ili Virdžinijska oštriga (Crassostrea. virginica) i Japanska oštriga (Crassostrea gigas).[1]

Biserne oštrige (porodica Aviculidae) većinom su iz roda Meleagrina, ponekad zvanog Pinctada ili Margaritifera.[1]

Ostrea edulis živi od obala Norveške do voda pored Maroka, duž čitavog Mediterana sve do Crnog mora. Hermafrodits je i izrasta do dužine od nekih 8 cm.

Sjevernoamerička vrsta - Ostrea lurida, koja živi duž pacifičkih obala Amerike, izraste do nekih 7,5 cm. Crassostrea virginica ili Američka oštriga, živi od Zaljeva Saint Lawrence sve do Kariba i izraste do 15 cm, ona je naseljena i duž pacifičkih obala Sjeverne Amerike. Ženka može snesti u jednom trenutku do 50.000.000 jajašca. Crassostrea virginica je komercijalno najvažniji sjevernoamerički školjkaš.

Crassostrea angulata (ili Portugalska oštriga) javlja se u priobalnim vodama Zapadne Evrope. Crassostrea gigas (Pacifička oštriga), koja živi duž japanskih obala je jedna od najvećih oštriga koja izraste i do dužine od 30 cm.[1]

Australska jestiva - Sydneyska oštriga (Crassostrea commercialis) isto kao i Crassostrea virginica, mijenja spol, rađa se kao mužjak ali se kasnije pretvara u ženku.[1]

Biserne oštrige[uredi - уреди | uredi izvor]

Oštrige mogu formirati bisere akumulacijom sedefa, kojim inače oblažu unutrašnjost svojih kapaka, to se dešava kad im u tijelo upadne zrno peska ili kakvo drugo nepoželjno tijelo, tad ga oblože slojevima sedefa, kog luče iz svoje ljušture. Na taj način spriječavaju da im to strano tijelo izgrebe njihovo mekano tijelo.[1]

Biseri koji nastaju u jestivim oštrigama nemaju neku vrijednost, najvrijedniji prirodni biseri su oni koje proizvode neke orijentalne vrste kao što je Meleagrina vulgaris iz Perzijskog zaljeva, koja živi na dubini od 13.4 do 36.5 metara. Biseri se uglavnom uzimaju iz oštriga starijih od pet godina. Danas je razvijen umjetni način proizvodnje bisera po uzgajalištima oštriga u Japanu i Australiji, tako da im se ručno umetne - komadić pijeska.[1]

Oštrige kao hrana[uredi - уреди | uredi izvor]

Oštrige se često jedu sirove, ali i kuhane i dimljene. Popularne vrste su Crassostrea virginica i Ostrea edulis.[1]

Oštrige su hranjive i lako probavljive, imaju do 15% suhe tvari, od toga 2% anorganskih soli, među njima i fosfate, a sadrže i vitamine; A, B i C.[2]

U Hrvatskoj se uzgajaju u Limskom kanalu i Malostonskom zaljevu.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 "Oyster" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/animal/oyster. pristupljeno 09. 03. 2017. 
  2. 2,0 2,1 "kamenica" (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30067. pristupljeno 09. 03. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]