Novo Selo (Mavrovo i Rostuša)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Novo Selo (razvrstavanje).
Novo Selo
mak. Ново Село

Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Mavrovo i Rostuša
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 33
Geografija
Koordinate 41°44′00″N 20°49′48″E / 41.7333°N 20.83°E / 41.7333; 20.83
Nadmorska visina 900 m
Novo Selo na mapi Severne Makedonije
Novo Selo
Novo Selo
Novo Selo (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1256
Pozivni broj (+389) 45
Registarska oznaka GV


Koordinate: 41° 43′ 60" SGŠ, 20° 49′ 48" IGD

Novo Selo (mak. Ново Село) je naseljeno mesto u Republici Makedoniji, u severozapadnom delu države. Novo Selo pripada opštini Mavrovo i Rostuša.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Naselje Novo Selo je smešteno u severozapadnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 14 km južno.

Cerovo se nalazi u okviru višem delu Pologa. Naselje je položeno na severoistočnim padinama planine Bistre. Jugoistočno se izdiže planina Bukovik. Nadmorska visina naselja je približno 870 metara. Naselje je okruženo gustim listopadnim šumama (jasen, bukva, kesten, topole, vrbe...).

Klima u naselju je planinska.

Istorija[uredi | uredi kod]

Posle Drugog balkanskog rata 1913. godine selo je pripalo Srbiji. Prema podacima Afanasija Seliščeva iz 1929. godine Novo selo je bilo selo je imalo 25 kuća sa 128 stanovnika, sve pravoslavnih Slovena.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Novo Selo je imalo 33 stanovnika[2].

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (100%).

Većinska veroispovest u naselju je pravoslavlje.

Privreda[uredi | uredi kod]

Stanovništvo Novog Sela najviše se bavi poljoprivredom (uzgajanjem luka, raži ovasa i dr.) i stočarstvom (najviše se čuvaju ovce i koze, a u manjoj meri i krave i svinje), a zastupljeno je i živinarstvo (kokoške i guske) prevashodno za domaće potrebe. Svoje proizvode seljani najčešće prodaju na pijaci u Gostivaru, a neretko i u Kičevu. Deo stanovništva je zaposlen u kamenolomu, koji se nalazi u neposrednoj blizini naselja, a ima i drvoseča.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • Crkva Svetog Jovana krstitelja - sagrađena u tridesetih godina 20. veka.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Seliщev, Afanasiй. „Polog i ego bolgarskoe naselenie. Istoričeskie, эtnografičeskie i dialektologičeskie očerki severozapadnoй Makedonii“. - Sofiя, 1929, str.26.
  2. Ministerstvo za Lokalna Samouprava. Baza na opštinski urbanistički planovi Arhivirano 2008-09-15 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 17. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]