Noripterus
| Noripterus | |
|---|---|
| |
| Umjetnički prikaz, sa Dsungaripterus weii (vrh) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Red: | Pterosauria |
| Podred: | Pterodactyloidea |
| Natporodica: | Dsungaripteroidea |
| Porodica: | Dsungaripteridae |
| Rod: | Noripterus |
| Sinonimi | |
| |
Noripterus ("jezersko krilo" od mongolskog nuur, "jezero" i grčkog pteron, "krilo") je rod pterosaura pterodaktiloida iz porodice Dsungaripteridae, koji su tokom donje krede nastanjivali područje Formacije Lianmuqin u džungarskom slivu u Xinjiangu, Kina. Naziv mu je prvi dao Yang Zhongjian (također poznat kao C.C. Young u starijim izvorima) 1973. godine. Dodatni fosilni ostaci otkriveni su u geološkoj formaciji Tsagaantsav Svita, Mongolija.
Opis[uredi | uredi kod]
Kod prvog primjerka Noripterusa (holotip IVPP V.4062, tipski lokalitet IVPP 64045) očuvan je prednji dio lubanje i donja vilica, pršljenovi, nepotpuni udovi i zdjelica. Noripterus je bio vrlo sličan tadašnjem Dsungaripterusu, iako se procjenjuje da je bio za oko trećinu kraći. Imao je duge i uske vratne pršljenove, te, kao i Dsungaripterus, krestu, a u prednjem dijelu donje vilice nije imao zube. Zubi koji postoje razvijeni su i prilično razmaknuti. Oštra njuška je prava i nije usmjerena prema gore kao kod Dsungaripterusa.[1]
Klasifikacija[uredi | uredi kod]
Zbog svoje sličnosti Dsungaripterusu, Noripterus je priključen porodici Dsungaripteridae.[2]
Rod Phobetor, nazvan po grčkom bogu noćnih mora, Natasha Bakhurina je 1982. opisala kao vrstu roda Dsungaripterus (D. parvus) na osnovu jedne potkoljenične kosti, PIN 3953. Naknadno otkriće još ostataka, među kojima je i gotovo potpuna lubanja, GIN 100/31, bilo je razlog da Bakhurina 1986. nazove D. parvus zasebnim rodom, te je vrsta postala Phobetor parvus. Međutim, naziv roda Phobetor već se koristio kao mlađi sinonim za vrstu ribe iz natporodice Cottoidea, naime, za Gymnocanthus tricuspis (sinonim "Phobetor tricuspis" Krøyer, 1844), te je on stoga bio nedostupan. Lü i kolege su 2009. ponovo istražili većinu poznatih fosilnih ostataka pripadnika Dsungaripteridae i otkrili da se "Phobetor" nije razlikovao od Noripterus, zbog čega su ga oni odredili kao mlađi sinonim.[3]
Priključivanje materijala "Phobetora" rodu Noripterus povećava poznatu veličinu potonjeg, budući da on ukazuje na maksimalan raspon krila od 4 metra.[4]
Paleobiologija i ekologija[uredi | uredi kod]
Pripadnici Dsungaripteridae poput Noripterusa shvaćeni su kao lovci na ribe i ljuskare, sa dugim i uskim bezubim vrhovima kljuna za traženje i grabljenje odgovarajućeg plijena, i krupnim zubima odozada u čeljusti za drobljenje ljuski. Lubanje ovih životinja krupnije su nego kod drugih pterosaura, a isto važi i za njihove udove i pršljenove.[5]
Noripterus je živio u isto vrijeme i na istom mjestu kao i veći Dsungaripterus, u formacijama koje ukazuju na prisustvo velikih kontinentalnih jezerskih sistema. Budući da je Noripterus imao lakše građenu lubanju i slabije, tanje zube od svog većeg srodnika, ta dva pterosaura su vjerojatno zauzimali različite ekološke niše, pri čemu je Dsungaripterus lovio u plićim dijelovima jezera i jeo životinje sa tvrdim ljuskama, dok se Noripterus hranio ribama iz dubljih dijelova jezera.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Yang, Zhongjian (1973). „Reports of Paleontological Expedition to Sinkiang (II): Pterosaurian Fauna from Wuerho, Sinkiang” (Chinese). Memoirs of the Institute of Vertebrate Paleontology and Paleoanthropology Academia Sinica 11: 18–35.
- ↑ Unwin, David M. (2003) "On the phylogeny and evolutionary history of pterosaurs", in Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs, 139-190.
- ↑ 3,0 3,1 Lü, J., Azuma, Y., Dong, Z., Barsbold, R., Kobayashi, Y., and Lee, Y.-N. (2009), "New material of dsungaripterid pterosaurs (Pterosauria: Pterodactyloidea) from western Mongolia and its palaeoecological implications." Geological Magazine, 146(5): 690-700.
- ↑ D.M. Unwin & N.N. Bakhurina (2003), "Pterosaurs from Russia, Middle Asia and Mongolia", p. 426 In: Michael J. Benton e.a. (ed.), The Age of Dinosaurs in Russia and Mongolia, Cambridge University Press
- ↑ Unwin, David M. (2006). The Pterosaurs: From Deep Time. New York: Pi Press. str. 273. ISBN 0-13-146308-X.