Noma (Egipat)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Noma
νομός
Nome Gornjeg Egipta
Nome Gornjeg Egipta

Noma (starogrčki: νομός=podjeliti) bila je administrativna jedinica u Antičkom Egiptu.[1]

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Taj sistem admistrativne podjele zemlje bio je na snazi još od Starog kraljevstva (oko 2575. pne.- oko 2130. pne.) i uz izvjesne modifikacije egzistirao je sve do Muslimanskog osvajanja Egipta -640. godine.[1]

Pred sam kraj bilo je 42 noma (provincija), 22 u Gornjem i 20 u Donjem Egiptu.[1]

Za vladavine Ptolemeida postojale su heptanomije jedinice od sedam noma nastale u srednjem Egiptu.[1] Dolina Nila južno od Ombosa ponekad se tretirala kao jedinstvena provincija - Nubija, iako se u Starom kraljevstvu - Elefantina smatrala posebnom nomom kao "Vrata juga."[1]

Svakom pojedinačnom nomom je za Starog i Srednjeg kraljevstva upravljao nomarh (guverner), koji je ubirao poreze, dijelio pravdu i održavao vojsku.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]