Noetherin teorem

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

U fizici, Noetherin teorem (ili prva Neterina teorema) objašnjava fundamentalnu vezu simetrije i zakonâ očuvanja.[1] Teorema je nazvana po nemačkoj matematičarki Emi Neter.

Teorema glasi da svaka diferencijabilna simetrija delovanja fizičkog sistema ima odgovarajući zakon očuvanja. Teoremu je dokazala matematičarka Emmy Noether 1915. godine i objavila 1918.,[2] nakon što su posebni slučaj dokazali E. Cosserat i F. Cosserat 1909. godine.[3]

Noetherin teorem koristi se u teorijskoj fizici i varijacijskom računu. Disipativni sistemi sa kontinuiranom simetrijom ne moraju imati odgovarajući zakon očuvanja.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Ne'eman, Yuval. "The Impact of Emmy Noether's Theorems on XX1st Century Physics", Teicher 1999, str. 83–101.
  2. Noether, E. (1918). „Invariante Variationsprobleme”. Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen. Mathematisch-Physikalische Klasse 1918: 235–257. https://eudml.org/doc/59024. 
  3. Cosserat, E.; Cosserat, F. (1909). Théorie des corps déformables. Paris: Hermann. http://ebooks.library.cornell.edu/cgi/t/text/text-idx?c=math;idno=06420001.