Nikola Đerfi
| Nikola Đerfi | |
|---|---|
| Biografski podatci | |
| Datum rođenja | 1952 (dob: 61-62) |
| Mjesto rođenja | Požarevac, FNR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Mađar[1] |
| Vojna karijera | |
| Godine u službi | 1970 - 1992 |
| Čin |  Potpukovnik
|
| Ratovi | Rat u Sloveniji Rat u Hrvatskoj |
| Vojska |  Jugoslavenska narodna armija
|
| Rod vojske |  Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo
|
| Jedinice | 229 LBAE (lovačko-bombarderska aviacijska eskadrila) Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva |
Nikola Đerfi (1952, Požarevac), penzionisani vojni pilot i potpukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Biografija[uredi | uredi kod]
Potpukovnik Nikola Đerfi je rođen 1952 godine u Požarevcu u Vojvodini. Prve borbene letove za Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo (JRZ) potpukovnik Đerfi je imao 1991 godine u vrijeme Rata u Sloveniji. U to vrijeme je bio stacioniran u Puli tj. bio je dio 229-ta LBAE (lovačko-bombarderska aviacijska eskadrila) JRZ-a. Prilikom intervencije Jugoslavenske narodne armije (JNA) u SR Sloveniji potpukovnik Đerfi je bio zadužen da sa lovcem Soko G-4 Super Galeb i svojom jedinicom kojom je komandovao pruži podršku jedinicama KoV (kopnena vojska). Uz to izvršio je nekoliko napada na slovenske cestovne blokade oko Ljubljane , Postojne i Gornje Radgone. Ovom prilikom je G-4 taktički broj 631 i sa još jednim pratiocem takođe G-4 izvršio napad 250kg bombama BL-755 i topom 23mm u dva naleta na blokadu branjenom civilnim licima koja se nalazila na glavnom putu Ljubljana-Zagreb tačno na kraju Medvedjek i time počinio krivično delo. Drugi napad je izvršen nekoliko minuta kasnije tačno u momentu kad su se ranjenici utovarali u vozila hitne pomoči. Stradalo je 9 civilnih lica među njima i troje maloletne dece. Za to nikad nije odgovarao ispred suda jer optužnica protiv njega nikad nije bila podignuta, istina je da za to postoji foto i video dokumentacija te brojni svedoci. Na fotografiji svedoka koja pokazuje Đerfijev napad tačno se vidi bomba koja se otkačila u trenutku napada. U vreme napada to se nije znalo ali se pokazalo kasnije ko je bio pilot kad je bio oboren iznad Hrvatske. Jedan par avoina G-4 iz iste eskadrile u isto vreme (11:30) je napao granični prelaz Šentilj. Ubijeno je nekoliko civinih lica u glavnom šoferi teretnih vozila koji su se nalazili u blokadi. Upotrebljene su bile zabranjene kazetne bombe britanske proizvodnje.
Nakon napuštanja Pule, potpukovnik Đerfi je bio prebačen u Tuzlu. Odande je vršio borbene letove iznad Slavonije tokom Rata u Hrvatskoj. Eskadrila potpukovnika Đerfija se 5. 10. 1991 prebacila u Titograd. 24. 4. 1992 godine, potpukovnik Đerfi je leteći u G-4 Super Galeb (registracijska oznaka: 23631) zajedno sa još jednim G-4 napao položaje 1. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) na brdu Rujnica u okolici Gradca. Oba zrakoplova su došla pod vatru Hrvatske protuzračne obrane (HPZO). G-4 potpukovnika Đerfija je bio pogođen, te je on bio prisiljen iskočiti, dok se drugi G-4 udaljio ostavljajući trag dima iza sebe. Za vrijeme pada potpukovnik Đerfi je pokušao svoj padobran usmjeriti prema srpskim linijama, ali je brzo došao pod puščanu vatru koja mu je oštetila padobran i prisilila ga na grubo slijetanje 400 metara od srpskih položaja. Prilikom slijetanja ozlijedio je nogu, a zadobio je i prostrijelnu ranu. Iako naoružan automatskim pištoljem Škorpion, prilikom zarobljavanja nije pružao otpor.[1] Odveden je u Vojno istražni centar Lora,[1] gdje je prema svjedočanstvima bio sustavno mučen.[2][3] Potpukovnik Đerfi je nakon tri mjeseca, zajedno sa pilotima JNA Milanom Mičićem i Draganom Arsovskim, bio razmijenjen u Nemetinu za sedam vukovarskih Hrvata osuđenih na smrt u Srbiji.[1] Hrvatsko tužilaštvo je 2009 vodilo istragu protiv 28 pilota JNA zbog sumnje da su tokom dejstava u okolici Dubrovnika, april 1992 godine, počinili ratni zločin. Potpukovnik Đerfi je bio jedan od osumnjičenih pilota.[4][5]
U knjizi utiska u Kući cvijeća potpukovnik Đefri je napisao: "Ja sam bio tvoj pilot. Uvek se sećam onih putovanja. Danas sam posetio tvoj grob s dubokim poštovanjem".[6] Potpukovnik Đerfi je oženjen i ima troje djece.[1]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Jakša Raguž, 2004
- ↑ Pero Jurišin (20. 7. 2001). Čuvari iscipelarili "avion". Slobodna Dalmacija. Arhivirano iz originala na 8. 8. 2014. Preuzeto 8. 8. 2014
- ↑ Pero Jurišin (21. 7. 2001). Linija Lora - bolnica non-stop. Slobodna Dalmacija. Arhivirano iz originala na 8. 8. 2014. Preuzeto 8. 8. 2014
- ↑ R. Dragović (18. 3. 2009). Sumnje pale na celu bazu. Novosti. Arhivirano iz originala na 8. 8. 2014. Preuzeto 8. 8. 2014
- ↑ R. Dragović (18. 3. 2009). Hrvati jure 28 pilota JNA. Novosti. Arhivirano iz originala na 8. 8. 2014. Preuzeto 8. 8. 2014
- ↑ Lj. Tešić (5. 5. 2004). Ustani da vidiš, druže, šta mangupi uradiše. Glas Javnosti. Arhivirano iz originala na 8. 8. 2014. Preuzeto 8. 8. 2014
Literatura[uredi | uredi kod]
- Raguž, Jakša (2004). Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu, Zagreb: Hrvatski institut za povijest. ISBN 978-953-97039-9-9 Uneseni ISBN nije važeći.
Joco Žnidaršič Knjiga Vojna za Slovenijo Str.28,29, 39 (Cankarjeva založba Ljubljana 1991) ISBN 86-361-0758-X