Nidže

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nidže
С.Бешиште , Кајмакчалан.jpg
Pogled iz sela Bešište na vrh Kajmakčalan
Visina 2.521 m
Lokacija
Država Makedonija, Grčka
Najbliža mjesta Edessa, Bitola, Florina

Nidže ili vrlo često Kajmakčalan (makedonski: Ниџе, Кајмакчалан, grčki: Βόρας - Voras) je granična planina između Republike Makedonije i Grčke.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Planina je izdužena nekih četrdesetak km u smjeru zapad-istok, široka tridedesetak (sjever-jug i obuhvaća površinu od nekih 900 km². Veći dio planine (2/3) leži u Grčkoj a manji (1/3) u Makedoniji. Najviši vrh planine je Kajmakčalan, visok 2 521 metara, koji se nalazi na makedonskoj strani.[1] Pored Kajmakčalana ostali značajni vrhovi su Nidže 2.361 m, Jenna 2.182 (Grčka), Pinovo 2.154 (Grčka) i Starkov grob 1876.

Sa zapada granica planine je Pelagonija, sa sjevera Crna reka, sa istoka Planina Kožuv i sa juga Jezero Vegoritida i kotline Edesse i Aridaie (Sabotske).

Geološki planina je nastala u tercijaru, a sastavljena je od paleozoičkih škriljavaca i mezozoičkih vapnenaca.[2]

Karta Makedonije sa pozicijom planine

Do Kajmakčalana sa makedonske strane je najbliže selo Skočivir a sa grčke selo Agios Athanasios (Čegar).[3]Najbliži gradovi su Edessa (40 km) sa grčke strane i Bitola (70 km) sa makedonske strane[3] U podnožju planine sa grčke strane leže jezera Vegoritida i Petron.[4]

Kapela sv.Ilije
Skijanje na planini

Za Prvog svjetskog rata cijela Planina Nidže, naročito dio pored Kajmakčalan bila je dio Solunskog fronta na kojem su se 1916. vodile ogorčene borbe, sve do 30. septembra kad su snage Solunskog fronta zauzele vrh, pa je 30. novembra zauzeta Bitola.[3]

U kapeli sv. Ilije pored samog vrha, nalazi se urna sa srcem Archibalda Reissa, švicarskog profesora, fotoreportera i novinara sa Solunskog fronta, koji je umro 1929. i po vlastitoj želji tražio da se pokopa na planini sa koje je izvještavao.[3] Nekad se nalazila i osmatračnica srpskog glavnog štaba, koja je premještena u Beograd.

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Po lokalnoj legendi Kajmakčalan je ime dobio zbog nekog vjetropira (turski: çalam) i lopova, koji je bio krema (turski: kaymak) u tom poslu, on je na samom vrhu zakopao ukradeno zlato, kad je kasnije ubijen pokopan je uz svoje blago da ga vječno čuva.[3] Ali postoje i druge verzije o porijeklu tog imena, kao ona sa grčke strane da je ime izvedeno zbog velike količine kajmaka, koji je dolazio sa planine.[4]

Skijalište Kajmakčalan[uredi - уреди | uredi izvor]

Između 1994. - 2004. sa grčke strane izgrađeno je skijalište Kaimaktsalan, sa 10 km skijaških staza i žičarom koja skijaše dovodi do visine od 2.480 metara.[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]