Nervión

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nervión
Bilbao - Puente de Deusto 01.jpg
Rijeka u Bilbau
Lokacija
Države  Španjolska
Pokrajine Baskija (Álava i Biskaja)
Gradovi Bilbao
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Kantabrijsko gorje[1]
800[1] m
43°19′32″N 3°01′10″W
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
  – vrsta
Biskajski zaljev kod Bilbaoa
m
43° 19′ 32″ N, 3° 1′ 10″ W
Estuarij
Dužina 72[1] km
Pritoke Kadagua, Galindo, Altube, Ibaizabal, Asua
Hidrologija
Protok
  – srednji

9,6 m³/s
Sliv
  – površina
atlanski
1,900 km²

Nervión (baskijski: Nerbioi) je rijeka na sjeveru Španjolske duga 72 km[1], jedna od najznačajnijih rijeka Baskije.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Nervión se formira u Kantabrijskom gorju kod sela Delika (Provincija Álava) sutokom potoka Berrakaran i Delika. Uzvodno od tog lokaliteta potok Delika ima slap Salto del Nervión visok 170 metara. Pojedini geografi smatraju da je taj slap pravi izvor rijeke. Od tamo Nervión gotovo pravolinijski teče prema sjeveru do Bilbaoa gdje ima estuarij u Biskajski zaljev.[1]

Tokom srednjeg vijeka Nervión je bio prirodna granica između Biskaje i Kastilje, a nekoliko stotina godina dolina rijeke bila je važan transportni koridor za Biskaju. Nakon tog je duž korita rijeke 1863. podignuta magistralna željeznička pruga.[1]

Zbog rijeke i pruge Bilbao je izrastao u najvažniju luku sjeverne španjolske.[1]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje dvije teorije o porijeklu imena - Nervión, po jednoj to je zbog planine Peña Nervina sa koje pada slap, a po drugoj ime je dobila u čast rimskog cara Nerve.[1]

Sliv rijeke ima površinu od 1,900 km² i proteže se preko baskijskih provincija Álava i Biskaja.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]